Cijene
U našim medijima se često govori o skupoći naše hrane i govori se da su njene cijene identične onima u Njemačkoj. Novi list je o tome govorio u travnju, Večernji list u prosincu 2019 godine, a 24 sata u travnju 2018.
To je za nas svih iznimno zanimljiva tematika pa smo pogledali cijene hrane kod nas i u ostatku Europske unije. Nužno je reći da smo gledali samo hranu, piće i duhan, a ne cijene svih proizvoda. Kada se gledaju cijene svih proizvoda mi stojimo solidno pošto su naše cijene 29 % niže od prosjeka Europske unije, ali kada gledamo prehrambene artikle dolazimo do problema bez da spominje kako naša satnica iznosi samo 40 % prosječne satnice u Uniji.
Ove naše i europske cijene gledamo kroz nekoliko različitih kategorija, a prva s kojom započinjemo je ona žitarica i kruha. Po podacima Europske unije Hrvatska se gledajući cijene žitarica i kruha nalazi na 15 mjestu od 28 članica Unije. Naše cijene ovog prehrambenog proizvoda su 3 % veće od prosječne cijene u Europskoj uniji 28 članica (s Velikom Britanijom). Samo jedna bivša komunistička država ima minimalno više cijene žitarica i kruha, a njeno ime je Slovenija. S druge strane naše cijene kruha su praktički duplo veće od onih u Rumunjskoj, značajno veće od onih u Velikoj Britaniji i minimalno veće od onih u Njemačkoj.
Ako se maknemo s kruha i žitarica na cijene mesa situacije je iz naše perspektive puno bolja. Naše cijene mesa su u skladu s tim cijenama u bivšim komunističkih državama, znači siromašnijim članicama Unije. Drugim riječima naše cijene mesa su 15 % niže od prosjeka Europske unije i u skladu s tim samo jedna zapadnoeuropska članica, samo Portugal ima niže cijene mesa od nas. Kada gledamo istočnoeuropske članice mi se ponovno nalazimo na drugom mjestu po skupoći odmah iz Slovenije u kojoj je meso puno skuplje nego kod nas. Troje najjeftinijih su isti kao kada smo govorili o kruhu Rumunjska, Poljska i Bugarska koji imaju daleko niže cijene mesa od nas.
Treća grupacija proizvoda od kojih gledamo cijene su mlijeko, sir i jaja. Zašto se u njoj nalaze jaja sigurno znaju jedino europski statističari, ali to je već druga priča. U ovoj skupini proizvoda mi imamo više-manje identične cijene kao što je to prosjek Europske unije. To znači da smo na 96 % prosjeka Europske unije i to znači da su nam cijene malo niže od onih u Njemačkoj, a malo više od onih u Velikoj Britaniji. Zbog Njemačke potpune dominacije u ovom segmentu većina istočnoeuropskih članica ima više cijene ovih proizvoda nego Njemačka. Tako je na primjer Bugarska na 98 % prosjeka EU, Estonija 103, Slovačka 100….. Po ovom pitanju izuzetak je Poljska koja ima daleko najniže cijene mlijeka, sira i jaja u Europskoj uniji.
Za one koje zanimaju usporedne cijene alkohola dovoljno nam je reći da se nalazimo na 101 % posto cijena Europske unije. Naše cijene alkohola su veće od onih u Italiji, Francuskoj, Njemačkoj, a da istočnoeuropske članice bez Baltičkih država niti ne spominjemo. Baltičke države su se po ovom pitanju okrenule skandinavskom modelu žestokog oporezivanja alkohola.
Za kraj zanimljiva nam je cijena duhana pošto smo po njemu odmah nakon Bugarske drugi najjeftiniji u Europskoj uniji. S tim niskim cijenama mi smo stimulirali domaću proizvodnju cigareta i pitanje je koliko to dalje ima smisla kada više nemamo vlastite proizvodnje ?
Kao što smo to na početku rekli hrvatske cijene su 29 % niže od prosjeka Europske unije, ali to ne znači da je život kod nas jeftin. Moglo bi se slobodno reći da nas deru na onome što moramo koristiti, znači na hrani dok nam po nižim cijenama prodaju proizvode koje rijetko koristimo ili ih uopće ne koristimo.