Borba za crkvu
Neupitno moderni najdugovječniji kršćanski crkveni poglavar je katolikos Armenske apostolske crkve Karekin II (slika s Franjom) koji se od 1999. nalazi na svom položaju. Kako ga je ateistički nastrojeni premijer Armenije odlučuje smjeniti tamo započinje počinje borba za crkvu.
Kao što je Katolička crkva u Hrvatskoj kroz povijest zaštitila naš nacionalni identitet tako je to u puno goroj političkoj situaciji činila Armenska. Dok su Kavkaska Albanija i mala Azija pale pod napadima turskih naroda postavši Azerbejdžan i Turska Armenci su zahvaljujući upornosti i svojoj crkvi preživjeli. Time je ona postala kršćanski otok ili ako želite preciznije poluotok u muslimanskom moru zapadne Azije.
Raspad Sovjetskog Saveza je omogućio obnovu neovisne Armenije koja se odmah našla u ratu s Azerbejdžanom. Riječ je o ratu koji ona 2020. gubi nakon čega dolazi do etničkog čišćenja Nagorno Karabakha i pritiska Azerbejdžana za aneksijom armenskog teritorija.
Osoba koja vodi Armeniju od 2018. i koja je znači po zapovjednoj odgovornosti kriva za taj poraz je od Zapada instalirani Nikol Pašinjan. Govorimo od Zapada instalirani pošto postaje predsjednika nakon puča, revolucije i potom u vladu stavlja članove takozvanih nevladinih organizacija.
Pašinjan je 2020. izgubio rat, ali slično kao i Milošević (1996.) potom pobjeđuje na “poštenim” parlamentarnim izborima. Na izborima održanim 20.06.2021. Pašinjan osvaja nevjerojatnih 53.95% glasova i 66% mjesta u parlamentu tako da može raditi baš sve što želi. Kako se sljedeće godine moraju održati novi parlamentarni izbori Pašinjan kojeg zbog poraza u ratu i puno drugih stvari mrze nacionalisti se odlučuje obračunati s crkvom.
Armenska apostolska crkva za razliku od Katoličke i većine pravoslavnih je iznimno nacionalno osvještena. Primjer te osvještenosti nam je kritika pape Franje koji 2014. govori da će držati ilegalne migrante za ruke, krstiti ih i slično. Armenska crkva na to odgovara riječima „Armenac koji nije vjernik Armenske apostolske crkve nije stvarni Armenac, stoga ateist ne može biti Armenac”. Bez obzira na medijski pritisak protiv svećenika koji to izjavljuje njegova crkva ga odlučuje podržati.
Pošto je premijer Armenije realno govoreći ateist koji je izgubio rat nije teško zamisliti njegov odnos s crkvom. Oni su praktički 7 godina živjeli u hladnom ratu koji krajem svibnja 2025. postaje otvoreni politički sukob.
Prije nego što navedemo sam sukob red je spomenuti odnosa Armenske crkve prema braku. Katolička crkva od svećenika zahtjeva celibat, Pravoslavna im dopušta brak dok Armenska svećenicima omogućava izbor. Oni strogo pojednostavljeno moraju izabrati između braka i karijere u crkvi. Oženjeni svećenik će cijeli život ostati obični svećenik bez mogućnosti crkvenog napredovanja.
Otvoreni sukob vlade i crkve započinje 29.05.2025. kada ju premijer Pašinjan verbalno napada zbog stanja crkvi. Sljedećeg dana on Crkvu kritizira zbog kršenja celibata čemu se pridružuje i njegova žena koja svećenike naziva glavnim pedofilima Armenije. Prvi službeni odgovor Armenske crkve govori su napadi na nju nažalost postali nešto normalno u današnje doba kada vlada ciljano slabi nacionalni identitet.
Nakon toga se sukob samo produbio s optužbama premijera da vrhovni poglavar Armenske crkve ima dijete. Po riječima Pašinjana ako katolikos stvarno ima dijete on bi morao podnijeti ostavku,a ujedno bi vlada, znači Pašinjan trebao donijeti odluku o novom katolikosu. Inače vlada nema niti zakonsko niti vjersko pravo utjecati na izbor novog vođe crkve dok istovremeno ju ne može prisiliti na ništa. Ona je u pravom smislu te riječi neovisna zbog prihoda koje ima od Armenaca raširenih po svijetu.
Jedini službeni odgovor crkve na tu kritiku, zahtjev ateističke vlade glasi: „ove vladine akcije koriste samo stranim neprijateljima Armenije. Lažne vladine optužbe protiv Armenskog naroda i Armenske crkve su u interesu Azerbejdžanske propagandne mašine.”
U određenom smislu Armenska apostolska crkva je postala gotovo izuzetak u kršćanskom svijetu. Ona je izuzetak jer i dalje strogo povezuje naciju i vjeru pa ju stoga vjerojatno treba slomiti.