Bogati plaču

Ova godina je počela stvarno katastrofalno za Jeffa Bezosa, vlasnika Amazona i najbogatijeg čovjeka na svijetu. U prvih malo više od 20 dana su mu se dogodile dvije katastrofe od kojih je jedna spomenuta, a druga nije u našim velikim medijima. Prije nego što počnemo govoriti o tim njegovim katastrofama nužno nam je naglasiti kako u njima on nije izgubio niti jedan dolar, nego su štetne za njegove reputaciju tako da su čak i Ujedinjeni Narodi ustali u obranu Bezosa.

Prva od njegovih poslovnih katastrofa se dogodilo tokom putovanja u Indiju. Na ovom PR putovanju najbogatiji čovjek na svijetu je učinio baš sve što je trebao. Hodao je obučen u jeftinu indijsku odjeću, posjetio je grob Mahatme Gandhija, obećao je milijardu dolara investicija u digitaliziranje Indije nakon čega je još rekao da će do 2025 Amazon izvesti 10 milijardi dolara indijskih proizvoda. Sav taj njegov trud na kraju nije praktički ništa polučio nego samo biva uzvraćen mržnjom.

Za početak Konfederacija indijskih trgovaca ga je u svom proglasu nazvala ekonomskim teroristom  ,a to je bio samo početak nakon čega su stvari krenule dalje nizbrodo, ako je to ikako i bilo moguće. Dok su svi naši i zapadni mediji govorili o liberalno-muslimanskim demonstracijama u Indiji povodom novog tamošnjeg zakona o dobivanju državljanstva praktički svi su isto tako prešutjeli demonstracije protiv Amazona. Te demonstracije o kojima malo tko govorio su se bile održale istovremeno u 300 indijskih gradova, nakon čega su se Amazona problemi samo povećavali. Indijski ministar ekonomije je praktički izjavio da Bezos laže kada govori o milijardu dolara investicija. Još je pri tome bio ustvrdio da Amazon posluje s velikim gubicima u Indiji i da tih milijardu dolara služi samo za pokrivanje gubitaka, a ne za investicije.

Praktički istovremeno s demonstracijama Indijska tržišna komisija je počela istragu Amazona zbog kršenja tamošnjeg zakona o prodaji proizvoda. Tu stvar nije stala pa je indijska vladajuća stranka napala Bezosa zbog tekstova u The Washington Post koji je u njegovom vlasništvu. U tim tekstovima Washingtom Post redovno kritizira Indiju i navodno „populističku” politiku tamošnje vlade što se sada vratilo u glavu vlasniku ovog medija. Riječ je iz liberalne perspektive neupitno o populističkoj vlasti jer je bila ponovno osvojila vlast prošle godine i to s većem brojem osvojenih glasova nego prvi put pa je zbog toga ta vlada zajedno s onom u Poljskoj i Mađarskoj proglašena neprijateljem demokracije. Zbog svega toga ovo putovanje u Indiju je završilo kao najgora noćna mora najbogatijeg čovjeka na svijetu.

Druga noćna mora Bezosa ove godine je navodno hakiranje njegovog mobitela od strane Saudijske Arabije. U doba kada kompjuter na kojim je pisan ovaj tekst, kompjuter ili mobitel na kojemu ga čitate šalje podatke o vama tko zna kome i tko zna gdje u svijetu nastane totalna histerija kada se nešto slično dogodi najbogatijem čovjeku na svijetu. Ujedinjeni Narodi i zastupnici Američkog kongresa su zatražili istragu ovog hakiranja računa samo jednog čovjeka dok istovremeno ignoriraju da smo svi mi hakirani. Kakvo besramno licemjerje.

Iz perspektive svih nas običnih stanovnika, običnih korisnika interneta i mobitela druga priča ovog hakiranja je puno zanimljivija. Zanimljivija nam je priča kako se najbogatiji ljudi na svijetu nalaze u direktnom kontaktu. Jedni drugima šalju poruke i potencijalno dogovaraju akcije, da ne kažemo zavjere kako da postanu još bogatiji,a mi siromašniji. To je za svakog od nas puno zanimljiviji dio priče o ovom hakiranju Bezosa koje je navodno izvršio princ prestolonasljenik Saudijske Arabije koristeći WhatsApp. Mi zahvaljujući ovom navodnom hakiranju danas službeno znamo da osim što superbogati žive odvojeno od nas oni ujedno žive i blisko međusobno povezani.