34 bilijuna dolara
Američki javni dug je u novogodišnjem razdoblju prošao još jednu navodno čarobnu cifru. Riječ je o 34 bilijuna dolara koliko je 01 siječnja 2024 iznosio američki dug koji se u međuvremenu samo povećao.
Priča o američkom javnom dugu započinje u doba obaranja Nixona. Te 1974 godine američki javni dug iznosi samo 31% BDP-a i SAD je neto kreditor svijeta. Tijekom sljedećih 6 godina stanje se neće značajnije mijenjati tako da i 1981 godine javni dug iznosi 31% BDP-a. Do promjene dolazi izborom Reagana za predsjednika te 1980. Njegova administracija će kao svoju misao vodilju uzeti kvazigospodarsku teoriju laferrove krivulje koja tvrdi da snižavanjem poreza država ne gubi proračunska sredstva.
Po toj teoriji ubrzani gospodarski rast će dovesti do povećanog skupljanja poreza što će kompenzirati manju poreznu stopu. Kako lafferova krivulja predstavlja najobičniju laž čiji cilj je smanjivanje poreza bogatima i korporacijama američki proračunski manjak je eksplodirao. To je vrijeme kada američki javni dug skače s 31 BDP-a 1981 godine na 50% BDP-a 1989. kada Reagan odlazi u mirovinu.
Iako je njegov nasljednik Bush stariji (slika) Reaganovu ekonomiju nazvao vodoo ekonomijom on gospodarsku politiku nije mijenjao pa javni dug skače u samo 4 godine s 50 BDP-a na 64% nakon čega dolazi vrijeme Clintona.
Mi ovdje govorimo o devedesetim godinama kada dolazi do stvarnog polijetanje informatičke industrije i s druge strane raspada SSSR-a što je sve omogućilo polet američkih tvrtki. Ti uvjeti zajedno s pažljivom kontrolom javnih financija su poslužili Clintonu da u 8 godina smanji javni dug s 64% BDP-a na 55%. To ne znači da javni dug nije rastao pošto je on porastao s 4,4 tisuća milijardi na 5,8 tisuća milijardi nego da je BDP rastao brže od javnog duga.
Nakon što 2001. Bush mlađi postaje predsjednik ponovno na scenu stupa laferrova krivulja pa u skladu s njom ovaj predsjednik smanjuje poreze bogatima. Rezultat je ponovno eksplozija javnog duga koji leti s 55% na 82% BDP-a ili u konkretnim brojevima s 5,8 tisuća milijardi dolara na 11,9.
U doba kada Obama pobjeđuje na izborima svijet se nalazi na vrhuncu gospodarske krize tako da čovjeka ne možemo kritično gledati zbog rasta javnog duga od 9% BDP-a u prvoj godini vladavine. S druge strane može ga se i treba kritizirati pošto je i on bio zagovornik laferrove krivulje. Njegova odluka o smanjivanju poreza najbogatijima 2010 godine je izazvala pobunu u demokratskoj stranci, ali on ju je proveo. Sve u svemu 2017 godine kada Obama napušta vlast javni dug SAD-a u dolarima iznosi 20,2 tisuća milijardi dolara.
Po smanjivanju poreza „zaslužnima” predsjednik Donald Trump se ipak razlikovao od Obame. Njegovo smanjivanje poreza je državu koštalo povećavanja javnog duga od „samo” 2% BDP-a iz toga nam postaje očito da u američkoj administraciji postoji panika po pitanju visine javnog duga. Između 2012. i 2019. on se povećao „samo” 7% BDP-a što ukazuje da postoji želja ako ništa drugo za njegovim trajnijim stabiliziranjem.
Potom je došla 2020. i korona pandemija što je dovelo do eksplozije američkog javnog duga s 106% na 136% BDP-a. Kao što je korona pandemija srušila BDP SAD-a tako je njen prestanak doveo do gospodarskog rasta. Zbog toga trenutačno udio javnog duga u BDP-u iznosi 120 %.
U konkretnim brojevima SAD je danas dužan 34 bilijuna dolara. Da bi razumjeli veličinu tog duga samo ćemo navesti da je on veći od zajedničkog BDP-a Kine, Njemačke, Japana, Indije i Velike Britanije !?
Hi, I truly appreciate what you posted. Could we discuss your topic in more detail on AOL? I think you might be the expert in this sector I need to help me with my issue. It will be a pleasure to talk to you.