Trumpova osveta

  Nakon republikanske pobjede na predsjedničkim izborima 2016 godine tadašnja odlazeća demokratska administracija je bila donijela odluku o sankcijama Rusiji vežući tako ruke administraciji Donalda Trumpa u nastajanju. Odgovarajući na tu podvalu sada u posljednjim danima republikanske administracije ona je donijela bezbroj odluka kojom pokušava vezati ruke administraciji Josepha Bidena u nastajanju.

  Vidjevši da gubi na svojoj popularnosti tim Hillary Clinton je stvorio dokument koji tvrdi da Rusija pomaže Trumpu na predsjedničkim izborima. Američke sigurnosne službe su još 2016 godine zaključile da je riječ o potpunoj laži pa su u skladu s tim tokom rujna predale službeni izvještaju predsjedniku Obami. Tri mjeseca kasnije američki odlazeći predsjednik Barack Obama je pozivajući se na taj dokument za koji je znao da je lažan opalio sankcije Rusiju stvorivši tako problem novoizabranom predsjednik Donaldu Trumpu.

  Sada točno 4 godine kasnije Donald Trump je provodio sličnu politiku u svojim posljednjim predsjedničkim danima stvarajući tako vanjskopolitičke probleme nastupajućoj demokratskoj administraciji. Što drugo reći osim osveta je slatka i dobili su što su zaslužili.

  Prva od promjena u vanjskoj politici koju ćemo ovdje spomenuti je u svjetskim razmjerima i najmanje važna. Riječ je o vraćanju Kube na američku listu sponzora terorizma. Ta odluka iz siječnja 2021 godine poništava odluku predsjedničke administracije Baracka Obame iz 2015 godine kojom je Kuba nakon 55 godina bila maknuta s ove liste kako bi se krenulo u normalizaciju odnosa između država.

  Slična situacija se dogodilo i kada govorimo o Iranu s kojim je administracija Donalda Trumpa već ranije drastično pogoršala odnose. Isto kao u slučaju Kube administracija Obame je 2015 godine donijela odluku o poboljšanju odnosa s Iranom sklapanjem sporazuma o nuklearnom programu. Trumpova administracija je još 2018 godine otkazala ovaj dogovor i vratila sankcije,a sada u posljednjim predsjedničkim danima je donesena odluka kojom su sankcionirane tvrtke koje posluju s Iranom. Ovom odlukom je sankcionirano 7 korporacija u doba kada izabrani predsjednik Joseph Biden najavljuje obnovu sporazuma o nuklearnom programu.

  Za kraj ćemo ovdje još napomenuti samo odluke vezane s Narodnom Republikom Kinom. Praktički odmah nakon što je u studenom 2020 godine izgubio predsjedničke izbore Donald Trump je donio odluku o zabrani američkih investicija u kineske tvrtke koje su po mišljenju SAD-a u vlasništvu ili pod kontrolom kineske vojske. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova je na tu odluku odgovorilo izjavom kojom optužuje SAD da želi „ugušiti” kineske kompanije lažnim optužbama o nacionalnoj sigurnosti.

  Potom 9 siječnja 2020 godine SAD donosi odluku o ukidanju svih ograničenja u odnosima Taiwan-om. Službena američka izjava o ovom pitanju govori kako je SAD dobrovoljno ograničio odnose s Taiwan-om radi boljih odnosa s Kinom, ali da je sada došlo vrijeme da se s tim završi.

  Time priča još nije bila završila pošto Trumpova administracija 16 siječnja 2021 godine donosi odluku o minimaliziranju nabava savezne vlade iz Kine. U objašnjenju odluke se navodi kako je potrebno zaštiti SAD od kineske špijunaže pa je zbog toga donesena ova odluka. Vremenski posljednju odluku po pitanju zaoštravanja odnosa s Kinom Donald Trump donosi posljednjeg dana predsjedničkog mandata kada proglašava da Kina provodi genocid na Ujgurima. 

  Sve te i veći broj drugih odluka je bilo doneseno u vanjskopolitičkoj sferi pošto ona spada u ustavne ovlasti predsjednika SAD-a za razliku od puno drugih ovlasti. Za kraj možemo samo reći sve se vraća sve se plaća i biti će zanimljivo vidjeti kako će se Joseph Biden izvući iz posljedica ovih Trumpovih odluka bez da bude proglašen izdajnikom Izraela (pitanje Irana) ili suradnikom Kine.