Tokugawa
Dana 16.04.1605. Tokugawa Ieyasu abdicira poziciju šoguna u korist svoga punoljetnog sina stvarajući tako posljednji japanski šogunat. Riječ je o Tokugawa šogunatu koji vlada Japanom do 1867 godine.
Iz europske perspektive poziciju šoguna je danas najlakše povezati s titulom generalimus jer je riječ o vojnoj nasljednoj diktaturi. U stvarnosti titula šoguna je prije XII stoljeća bila vrlo slična rimskoj tituli diktator. Ona se davali pojedinim mi bi danas rekli generalima na kratko razdoblje kako bi se vojno postigao neki cilj. Vrlo često je riječ bila o ratu s autohtonim stanovnicima Japana, Ainu narodom čiji ostaci ostataka sada žive na otoku Hokaido.
Prvi naslijedni šogunat se zvao Kamakura i njega 1192. osniva šogun Minamoto no Yorimoto. Nakon njegove smrti 1199. potomci mu nastavljaju biti šoguni, ali oni gube moć koju osvaja Hojo klan. Kako novi stvarni vladari Japana nisu htjeli počiniti zločin i uzurpirati šogunat oni stvaraju poziciju shikkena. Do kraja Kamakura šogunata 1333. japanski car je nominalni vrhovni poglavar, kojeg u teoriji kontrolira šogun, kojeg stvarno kontrolira shikken.
Novi Ashikaga šogunat nastaje 1338., ali on polovicom XV stoljeća de facto gubi vlast, ali de jure ne. On ju je izgubio, ali nju nitko ne osvaja pa u Japanu 1467. započinje stogodišnji građanski rat. Do promjene dolazi točno na polovici XVI stoljeća kada mladi Oda Nobunaga počinje osvajati, pokoravati suparničke japanske feudalce. Tijekom više od 30 godina praktički neprekidnog ratovanja strateški briljantni Oda Nobunaga osvaja pola Japana što mu je nedovoljno za biti proglašen šogunom. Kako je ratovao s budustičkim svećenicama Nobunaga je pored ostaloga poticao širenje katoličanstva u Japanu.
Zbog tih osvajanja, ponovnog ujedinjenja Japana danas ga se smatram prvim velikim ujediniteljem. Njegovo ubojstvo 1582. dovodi do dinastičke krize koja rezultira usponom Toyotomi Hideyoshija na poziciju vladara Japana. Riječ je bila o običnom seljaku koji se uzdignuo prvo na poziciju Nobunaginog generala,a potom i nasljednika. U određenom smislu on dovršava ujedinjenje Japana, ali kako nije iz plemićke obitelji ne može biti proglašen šogunom. Kratko prije smrti on formalno zabranjuje Kršćanstvo, ali to se sljedećih desetljeća ignoriralo.
Toyotomi, drugi ujedinitelj Japana umire mirno u svom krevetu 1598.,a kao nasljednika ostavlja maloljetnog sina. To dovodi do nove dinastičke krize i formiranja regentske vlade koja traje kraće od 2 godine. U građanskom ratu koji potom slijedi 1600. pobjedu ostvaruje Tokugawa Ieyasu koji prvo postaje predsjednik regentskog savjeta, a potom 1603. šogun.
Tokugawa Ieyasu treći i ujedno posljednji ujedinitelj Japana je ranije bio prvo protivnik Nobunage i Toyotomiya, a potom njihov general. Preuzimajući formalno 1603. vlast on preuzima i problema. Iako mu je titula bila šogun on je u stvarnosti bio shikken. To govorimo pošto je u Osaki i dalje vladao maloljetni sin Toyotomi Hideyoshija koji je 1598. proglašen vladarom Japana.
Njegov prvi problem je bio kako se na neki častan način riješiti njega,a drugi kako osigurati nasljeđivanje šogunata. Sigurni smo da nekima pojam časni u borbi za vlast ispadne smještan, ali Bushido se temelji na časti. Potencijalno ubojstvo Toyotomi Hideyorija bi moglo izazvati pobunu u Japanu pa to nije dolazilo u obzir.
Zbog toga Tokugawa Ieyasu prvo kako bi osigurao budućnost obitelji 16.04.1605. formalno abdicira poziciju šoguna u korist svog sina Hidetada zadržavajući svu vlast u svojim rukama. Nakon toga čeka gotovo 10 godina kako bi formalno mogao pogubiti Toytomi Hideyorija. Do te navodne ili stvarne provokacije dolazi 1614 čime izbija novi japanski građanski rat.
Riječ je o ratu koji kratko traje i u kojemu suprotno od europskih očekivanja Tokugawa 1615. ostvaruje laganu pobjedu. Govorimo o pobjedi nakon koje on pogubljuje sve muške potomke drugog ujedinitelja Japana Toyotomi Hideyoshija osiguravajući time postojanje Tokugawa shogunata. Glavni razlog za tu pobjedu ispada kukavičluk mladog Hideyorija koji odbija voditi vlastitu vojsku i izabire sjediti u palači.
Osvajanje šogunata je bio životni cilj Tokugawa Ieyasu za koji se on u pravom smislu te riječi borio 60 godina. Praktički odmah po ispunjavanju tog cilj Ieyasu 01.06.1616. umire prepuštajući tako stvarnu vlast svom sinu Hidetadi koji izolira Japan od ostatka svijeta.
Na slici se nalaze tri ujedinitelja Japana: Nobunaga, Toyotomi i Tokugawa.