Sporazum iz Brisela

  Sporazum iz Brisela potpisan na današnji dan prije točno 500 godina je odredio budućnost Hrvatske, Mađarske i Europe. Tim sporazumom rimsko-njemački car Karlo V je dao Austriju na upravljanje svom bratu Ferdinandu koji će potom postati kralj Hrvatske i Ugarske.

  Karlo V rođen 1500 godine predstavlja završni rezultat politike dinastičkih brakova dinastije Habsburg i dinastije Trastamara. Druga polovica 15 stoljeća u središnjoj Europi biva obilježena ambicijom Frederika Habsburga. Prvo je Fridrik III bio 1424 godine naslijedio od oca poziciju vojvode Karintije, Kranjske i Stirije, a potom je nakon smrti rođaka Ladislava posthumnog (kralj Hrvatske i Ugarske 1444-57) postao nadvojvoda Austrije.

  U međuvremenu se potrudio biti izabran i za cara Svetog Rimskog Carstva, ali sve nije išlo tako glatko. Bez obzira na to on je bio dovoljno moćan da 1477 oženi sina i nasljednika za Mariju, vojvotkinju Burgundije. Ona je tada vladala današnjim Beneluksom i područjem uz rijeku Rajnu od Sjevernog mora do Švicarske.

  S druge strane dinastrija Trastamara je ujedinila današnju Kastilju, Aragon, Sardiniju i Siciliju u zajedničko kraljevstvo. Kako je riječ bila o vrlo ambicioznoj dinastiji ona u posljednjem desetljeću 15 stoljeća sklapa nekoliko dogovora o ujedinjenju.

  Prvi je onaj o dvostrukom vjenčanju s Habsburzima. Jedini sin vladarskog para Trastamara je oženjen za kćer Maksimilijana Habsburga, dok je sin i nasljednik Maksimilijana oženjen za drugorođenu kćer vladara Španjolske. Najstarija kćer vladarskog para Španjolske je bila udana za kralja Portugala.

  Ukratko iz perspektive Isabele i Ferdinanda Trastamare nakon njihove smrti doći će do formiranja Carstva Sve Hispanije (Portugal, Kastilja, Aragon) ili ujedinjenja Kastilje, Aragona, Njemačke i Burgundije u jedno Carstvo.

  Na kraju se dogodila druga opcija pa je Karlo V (slika) 1519 godine postao car Svetog Rimskog carstva, kralj Kastilje, Aragona, Sicilije, Sardinije, Napulja, nadvojvoda Austrije i vojvoda Burgundije. Ukratko on je postao vrhovni vladar kršćanske Europe.

  Tada na scenu možemo reći stupa brat Karla koji će postati poznat kao Ferdinand Habsburg. On i ne samo on je otvorio pitanje prava da dobije u nasljeđe neku državu. Njemu nije bilo dovoljno da je brakom s sestrom Ljudevita II, kralja Ugarske i Hrvatske tu u teoriji postao prijestolonasljednik. Govorimo ovdje u teoriji pošto su parlamenti Ugarske i Hrvatske potvrđivali izbor kralja u slučaju izumreća dinastije.

  To pitanje je bila pokrenula i vlada Hrvatsko-Ugarskog kraljevstva što dovodi do višegodišnjih pregovora. Sporazumom od 28 travnja 1521 godine Ferdinand je dobio 5 pokrajina Austrije, ali time priča nije bila završena.

  Pregovori su potom nastavljeni početkom 1522 godine kada je dogovoreno da će Ferdinand u teoriji dobiti sve austrijske zemlje s titulom nadvojvode. Ovdje govorimo u teoriji pošto je sporazum potpisan 7 veljače 1522 godine imao tajne klauzule. One su govorile da je vladar Austrije u stvarnosti Karlo V, dok je Ferdinand samo upravitelj. Od ove tajne klauzule će se odustati 1531 godine kada Ferdinand biva okrunjen za prestolonasljednika Karla u Njemačkoj. 

  Potpisivanjem ovog sporazumom Ferdinand Habsburg je dobio vlast u Rijeci koju je predak Fridrik III Habsburg bio kupio još 1466 godine. Gledajući iz perspektive Hrvatske to je bio samo početak njegove vladavine koja će se uskoro proširiti. 

  Tajnu klauzulu sporazuma nisu znali velikaši Hrvatske kada su izabrali Ferdinanda Habsburga za kralja Hrvatske. Za njega isto nisu znali niti velikaši Ugarske kada je većina njih izabrala Ivana Zapolju za svog kralja. Tko zna da su znali možda se manjina ne bi pobunila i izabrala Ferdinanda ?

  Vjerojatno bi se stvari promjenile i vjerojatno bi na Saboru u Cetinu Hrvati izabrali Ivana Zapolju za svog kralja. Svi znamo da je 1526/27 Hrvatska bila  podjeljena između onih koji su podržavali Ferdinanda i onih koji su bili za Zapolju.

  Kako tajne klauzule sporazuma iz 1522 godine nisu bile poznate Ferdinand je radi javno znanog dijela sporazuma bio na Saboru u Cetinu izabran za kralja Hrvatske.

  Što god da mislimo o sporazumu starom 500 godina neupitna istina je da njime povijest Europe kreće novim smjerom. Zahvaljujući ovom sporazumu dolazi do podjele carstva Karla Habsburga na Austrijske i Španjolske zemlje. Taj sporazum je promjenio povijest Hrvatske koja zahvaljujući njemu dobiva moćne “saveznike” koji će joj pomoć preživjeti Turske napade.

Da tijekom sljedećih godina Hrvatska će izgubiti Dalmaciju, Slavoniju, Bihać, ali ona će na kraju preživjeti. Ona će preživjeti zbog ovog sporazuma i jer je potom Sabor ispravno izabrao Ferdinanda Habsburga za kralja !?

Dijelovi tajne klauzule ovog sporazuma će ostati na snazi gotovo 100 godina. Nakon smrti cara Matije Habsburga 1619 godine koji nije imao djece španjolski Habsburzi su novim sporazumom potvrdili nasljeđivanje prijestolja u Beču.