Ružičasta policijska država

  James Poulos je sada već relativno davno stvorio pojam ružičasta policijska država. Taj sistem budućnosti koji on opisuje je mekani totalitarizam u kojemu stanovnici mirno žive.

  Tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljeća Poulos (slika) stvara pojam ružičaste policijske države koja u stvarnosti predstavlja despotizam. On je ovaj pojam stvorio promatrajući promjene i smjer u kojemu postepeno evoluiraju zapadna društva. Ovaj sistem po njemu nastaje kada građani počnu više cijeniti konzumerizam i osobna zadovoljstva nad drugim slobodama.

  U ružičastoj policijskoj državi i dalje postoje sloboda govora, sloboda vjere i morala, ali ona je ograničena. Te slobode su ograničene kako bi se spriječile osobne neugodnosti i konflikte unutar društva. S druge strane ovi režimi promoviraju osobnu potrošnju, seksualne slobode pa čak i alkohol. Ukratko ovaj totalitarni režim promovira osobna zadovoljstva kako bi se blokirali potencijalni društveni poremećaji.

  U tako uređenoj totalitarnoj državi više ne postoje granice između privatnog i javnog interesa. Te granice su zamjenjene granicama između statusa sigurnost-zdravlje s jedne strane i opasnost-bolest s druge strane. U tom društvu građani očekuju da država po svaku cijenu zaštiti njihovo zdravlje i sigurnost, a ona to i čini.

  Po Poulosu riječ je o sistemu u kojemu su građani odustali od vladanja i to prepustili tehnokratima. Tehnokrati su po ovom principu dobili apsolutnu vlast i zadatak da građane zaštite od njihovog lošeg ponašanja. Na američkim predsjedničkim izborima gdje se odlučivalo između Clintona i Trumpa oba kandidata su predstavljali ružičastu policijsku državu.

  Događaji tijekom posljednjih 20 godina su dokazali ispravnost ove teorije koja danas dodatno dobiva na snazi. To dobivanje na snazi se temelji na tehnološkom razvoju koji omoguće državi da nas sve bolje kontrolira. Najbolji, ali definitivno ne  jedini primjer ovog sistema je razvijen u Kini i zove se društveni rejting građana.

  Građani koji u Kini govore i postupaju u skladu s željama režima dobivaju povlastice, a oni koji rade suprotno su kažnjeni. Ukratko dobri građani dobivaju najbolja radna mjesta, niže kamatne stope na kredite i slično dok oni drugi…

  Ovaj mekani totaliram su snimile i počele kopirati zapadne tehnološke korporacije što bi nas svih trebalo zabrinuti. Moguće je spomenuti da trenutačno govorimo samo internet kompanija, ali to nije tako jednostavno. One predstavljaju dio budućnosti koji je stigao do nas za razliku od manje vidljivih promjena.

  Jedna od za obične građane manje vidljivih promjena je bankarska crna lista. To je lista na kojoj banke obavještavaju jedna drugu o problematičnim klijentima koji imaju problem s otplatom kredita. Osobe koje su na to listi ne mogu dobiti krediti ili ga dobiju po višim stopama. Taj potez banaka ima svoju logiku, ali on je sličan kineskom društvenom rejtingu kada govorimo o kreditima.

  Uzmimo sada primjer države zahvaćene pandemijom i ljudi koji šire „lažne vijesti”. Ispadne potpuno normalno njih blokirati na društvenim mrežama,a isto vrijedi i za političare koji lažu o izbornom rezultatu.

  To se kao što vrlo dobro znamo događalo iako se službena priča o pandemiji više puta mijenjala. Riječ je o potpuno logičnim primjerima u kojima ružičasta policijska država kreće u akciju s ciljem zaštite stanovnika. U ovom slučaju riječ je bila o internet blokadama,a ne o uhićenjima ili financijskim kaznama pošto ovaj apsolutni totalitarizam još nije zaživio.

S   druge strane zaplijena, možemo reći krađa novca „Konvoja slobode” je u pravom smislu ukazala na postojanje ove države. Reakcija stanovnika na ovaj potez je bila dovoljno vatrena da se odustalo od zapljene novca, ali…

  Ukratko ružičasta policijska država predstavlja budućnost zapada koliko god se mi njoj protivili. Ona predstavlja budućnost i bez obzira na to koliko se mi užasavali ovog apsolutnog totalitarizma kojeg je omogućila moderna tehnologija.