Popularnost stranaka u doba korone
Pandemija korona virusa je slična drugim velikim povjesnim događajima koji su doveli do narušavaja statusa quo, do rušenja postojećih sistema. Zapadni globalistički, neoliberalni poredak je bio uspio preživjeti financijsku krizu 2008 izgubivši uz put povjerenja vlastitih stanovnika i par relativno nevažnih država (prije svega Mađarska). Sada glavno pitanje današnjih režima biva preživljavanje ove krize pa ćemo pogledati popularnost političkih stranaka u Hrvatskoj i par drugih država.
Kako različite agencije za ispitivanje javnog mijenja potencijalno imaju različitu pristranost koristi ćemo podatke samo jedne od njih, a govoreći o Hrvatskoj to će biti Promocija plus. Po njihovom ispitivanju javnog mijenja HDZ je imao 12 siječnja 2020 popularnost od 26.9 %, a 20. travnja ta popularnost iznosi 29.9 % dok je SDP u siječnju imao popularnost od 27.8 %, a u travnju 27.4 %. Ti podaci nam govore da u ovoj krizi nije došlo do očekivanog okupljanja stanovnika oko vlade nego da je došlo do jačanja povjerenja u vlastite političke opcije, bez obzira da li je riječ o SDP ili HDZ. Za razliku od ovih etabliranih status quo stranaka stranke koje žele promjene sistema su doživjele kolaps. Most je pao s 5.6 % popularnosti početkom godine na 4.1 u travnju, dok su Suverenisti pali s 3.9 % na 1.1 %, a Živi zid s 2.1 na 1.6 %. Od stranaka koji su početkom godina imali popularnost od 2 posto ili veću je bio još jedino HSS koji je pao s 3.0 na 2.1 % u ovom razdoblju. Današnja glavna politička nepoznanica je Domovinski pokret Miroslava Škore čija je popularnost Promocija plus počela pratiti tek 6 veljače,a od tada do danas se popularnost ove stranke nije značajno mijenjala minimalno padajući s 9.4 na 9.2 %
Za razliku od Hrvatske koja će imati parlamentarne izbore ove godine, Njemačka će ih pod utjecajem korone imati sljedeće pa nam je sada ona na redu. Po ispitivanju javnog mijenja kojeg je Forsa provela 18 siječnja i 18 travnja 2020 Angela Merkel i CDU/CSU su uspjeli iskoristiti krizu za vlastitu promociju pa je njihova popularnost skočila s 28 % na 39 % dok su istovremeno Zeleni pali s 22 na 15 %, AFD s 13 na 10 %, a propoduzetnički FDP s 8 na 5 %. Na kraju osim CDU/CSU jedino je još profitirao njihov koalicioni partner SPD koji je porastao s 13 na 16 %. Jednostavno u ovo krizno vrijeme Njemci su se ujedinili oko svoje kancelarke, oko svoje vlade za razliku od Hrvata.
Osim Njemačke nama u Hrvatskoj je iznimno zanimljiva Italija u kojoj vladaju Pokret 5 zvjezdica i Socijalisti. Za pogledati stanje u Italiji koristiti ćemo podatke od Termometro Politico pošto je riječ o agencija koja vrši najdetaljnije ispitivanje javnog mijenja. Po ispitivanja javnog mijenja vršenom 16 siječnja i 16 travnja 2020 godine Pokretu 5 zvjezdica je minimalno pala popularnost s 16.0 na 14.9 % dok je Socijalistima ona porasla s 19.4 na 22.2 %. Lega, najpopularnija opoziciona stranka je istovremeno imala pd popularnosti s 32.9 na 30.5 % dok je njihov izborni partner Fratelli d’Italia porastao s 10.6 na 13.2 % kompenzirajući tako gubitke Lege, ali i utjecaja Salvinija.
Kako je u Španjolskoj formirana početkom ove godine manjinska vlada kojom dominiraju Socijalisti navesti ćemo ovdje još samo tamošnju situaciju. 7 siječnja 2020 u Španjolskoj je s 167 glasova parlamentarnih zastupnika od 350 njih formirana vlada kojom predsjeda Pedro Sanchez. Od tada do danas u ekstremno podijeljenoj Španjolskoj koja je imala dvoje parlamentarnih izbora 2019 godine nije došlo do praktički nikakve promjene tako da su vladajući socijalisti prešli s 27.7 na 28.1 %, dok je Partito Popular, glavna opoziciona stranka skočio s 21.0 na 22.3 %.
Situacija slična Njemačkoj se dogodila u Švedskoj gdje su se građani okupili oko premijera tako da je njegovim Socijalistima popularnost porasla s 23.5 na 30.6 % što predstavlja po ispitivanjima javnog mijenja najveću popularnost ove stranke u posljednjim godinama. S druge strane nacionalisti iz stranke Švedski Demokrati su doživjeli pad popularnosti s 23.8 na 19,5 %.
Popularnost stranaka u doba korona virusa i karantene nam ukazuje da Hrvatska zajedno s Italijom i Španjolskom spada u društva gdje je ostalo jako malo zajedništva gdje vlade bez obzira na svu propagandu koju im omogućava krizno razdoblje nisu uspjele podignuti svoju popularnost za razliku od Njemačke, Švedske, Poljske ili Danske čije podatke u ovoj analizi nismo spominjali.