Početak kompjuterskog doba

  Prvi kompjuter je pušten u rad 15.02.1946., pa se taj datum često uzima kao početak kompjuterskog doba. Za obične potrošače je taj datum nevažan pa je za njih puno važniji datum 19.08.1974. kada u određenom smislu nastaju kućni kompjuteri.

  Između 1946. i 70 godine tehnologija proizvodnje kompjutera je dovoljno napredovala da omogući dizajniranje i proizvodnju iz današnje perspektive prvih procesora. Ime tog prvog procesora ili ako želite drugačije mikroprocesora je bilo Intel 4004. Riječ je bila o revolucionarnom 4bitnom procesoru koji se po cijeni od 60 dolara počeo prodavati 15.11.1971. Bez obzira za njegovu naprednost on u osnovi nije bio zamišljen za kompjutere nego kalkulatore.

  Nakon ovog procesora Intel 1972. dizajnira neuspješni 8 bitni Intel 8008 mikroprocesor nakon čega 1974. na scenu stupa uspješni Intel 8080 oko kojeg će IBM stvoriti PC kompjutere. Prvobitna prodajna cijena tog procesora je bila 360 dolara što je u današnjem novcu 6 puta više. Drugim riječima procesor i kompjuteri temeljeni na njemu su tada bili nedostupni običnim ljudima.

  Uvidjevši poslovnu priliku početkom sedamdesetih godina se i Motorola uključuje u ovaj posao. U skladu s tim ona 1974. izlazi s najavom početka proizvodnje i prodaje mikroprocesora Motorola 6800 po istoj cijeni kao Intel 8080, znači 360 dolara.

  Ta visoka, previsoka cijena je dovela do pobune proceroskih dizajnera na čelu s Chuckom Peddleom. U skladu s tim dizajneri su predložili Motoroli proizvodnju jeftinog mikroprocesora koji su zamislili što njihovi menadžeri pismeno odbijaju. U službenom dopisu menadžeri Motorole izjavljuju da korporacija nije zainteresirana za taj proizvod i da se odriče svih prava na njega.

  S tim pismom u rukama Chuck Peddle, Bill Mench zajedno s još 5 dizajnera daju otkaz u Motoroli i 19.08.1974. prelazi u kompaniju MOS Technology. Njihov cilj je bio stvoriti mikroprocesor koji će zajedno ostalim čipovima u kompletu koštati 20 dolara. Ta cijena je bila postavljena pošto tada 4bitni Intetl 4004 s čipovima košta 29 dolara.

   Taj cilj nisu uspjeli ostvariti pošto će njihov procesor MOS 6502 s pomoćnim čipovima koštati 25 dolara, ali cijena je bila dovoljno niska da započne kompjutersku revoluciju. O značaju tog procesora 1975. najbolje govori da je Motorola najurila sve svoje menadžere koji su ga se godinu dana ranije odrekli.

  Dvije godine kasnije Atari zbog jeftinoće kao procesor za svoju video konzulu Atari VCS bira MOS 6502,a par godina kasnije isto će učiniti i NES (Nintendo). Prva navedena konzola je prije svega između 1977. i 1983. završila u 30 milijuna domova,a druga između 1983. i 1995. u njih gotovo 62 milijuna.

  Kada govorimo kompjuterima dovoljno je reći da oko ovog procesora biva stvoren kompjuter Apple II i Apple korporacija. Normalno pri ovom spominjanju ne smijemo zaboraviti niti Commodore VIC prvi kompjuter prodan u milijun primjeraka i Commodore 64 koji za kompjutere postaje ono što je Ford Model T bio za automobile.

  Kompjuteri stvoreni oko jeftinog procesora MOS 6502 se nisu proizvodili samo u svijetu nego i tadašnjoj Hrvatskoj. U Ivanić gradu se proizvodio Apple kompaktibilni kompjuter Ivel Ultra, a u Varaždinu Orao. Operativni sustav za sve te kompjutere su bile različite verzije Micro-Soft Basica. Drugim riječima nastanak procesora MOS 6502 ujedno predstavlja i početak Microsoft monopola. 

   Za razliku od lijepe priče o početku kompjuterske revolucije koja dovodi kompjutere i smartphone u svaki dom ona o njegovim tvorcima nije takva. MOS Technology je te 1974. već bila kompanija u krizi. Dvije godine kasnije ju neprijateljski preuzima Commodore nakon čega su se dizajneri prvog narodnog procesora razbježali po SAD-u.

   U pola stoljeća od dizajniranja prvog narodnog procesora smo došli do stvaranja umjetne inteligencije. Teško je i pomisliti da itko može zamisliti što će se dogoditi u sljedećih pola stoljeća.