Dotcom slučaj

  Početak 21 stoljeća su obilježili prvi internet inovatori, poduzetnici. Jedan od njih je bio i Kim Dotcom koji u 6 godina dugoj karijeri zarađuje stotine milijuna dolara. Ona završava 2012. kada ga FBI optužuje i tada počinje Dotcom slučaj.

  Riječ je o slučaju koji se temelji na portalu Megaupload kojeg Kim Dotcom osniva 2005. u Hong Kongu. Te 2005. ovaj portal je bio revolucionaran pošto omogućava svojim korisnicima, pretplatnicima da stavljaju programe, filmove i slično u „oblak”. Istovremeno Megaupload je dopuštao svima, baš svima u svijetu da skidaju ono što se na njemu nalazi.

  Pretplatnici su mogli brže skidati matirjale, a obični korisnici nešto sporije i to je bilo to. Američko pravosuđe je smatralo da se Megaupload i drugi slični servisi kao Rapidshare koriste za besplatno djeljenje piratskih verzija programa, filmova i serija.

  U skladu s tim razmišljanjem ono odlučuje 2012. udariti na Kim Dotcoma i Megaupload. Potencijalni razlog zašto je Washington odlučio udariti na ovog poduzetnika,a ne na vlasnika Rapidsharea se nalazi u samom vlasniku servisa.

  Kim Dotcom je državljanin Njemačke i Finske, koji pokreće posao u Hong Kongu, a živi na Novom Zelandu. Ukratko on je svačiji i ničiji za razliku od njemačkog Rapidshare kojeg je Atari tužio i izgubio.

To u siječnju 2012. dovodi do američke tužbe protiv Megaupload u kojoj se govori o „Mega zavjeri”. Prva točka optužbe govori da je svjetska kriminalna organizacija (Megaupload) oštetila američke vlasnike autorskih prava za 500 milijuna dolara i ujedno zaradila minimalno 175 milijuna.

  Na osnovu optužnice Kim Dotcom i suradnici su odmah uhićeni na Novom Zelandu nakon čega počinje natjecanje u kršenju zakona. U određenom smislu to natjecanje je započelo još prije podizanja optužnice kada policija protuzakonito špijunira Dotcoma.

  Konkretno govoreći na zahtjev FBI policija Novog Zelanda ga je od 2010. protuzakonito špijunirala. Zbog toga se već 2012. premijer ove države javno izvinio Kim Dotcomu koji se tada nalazi u zatvoru/kućnom pritvoru. To izvinjenje nije dovelo do obustave pravnog slučaja koji ide dalje kao da se ništa nije dogodilo.

  Te iste 2012. Novozelandski sud presuđuje donosi još presuda u korist Dotcoma. U prvoj od njih se govori da je protupravno zaplijenjen njegov novac i ostala imovina. Potom se u presudi govori da je tužiteljstvo znalo da postupa protivno zakonima i na kraju da je protupravno zaplijenjena njegova elektronička imovina (kompjuteri, mobiteli…). Sud još presuđuje da je FBI protupravno kopirao, klonirao sadržaj hard diskova i prenio ga u SAD.

  Zbog svega navedenog država će se kao i ranije premijer izviniti. Ona se izvinjava isplatom odštete, ali Dotcoma se i dalje ne pušta iz kućnog pritvora pa mu to ništa ne znači.

  Na te presude se nadovezala i ona suda u Hong Kongu iz 2014. koja govori da je SAD protupravno zaplijenio novac Megauploada. Po ovom pitanju izvinjenja nije bilo jer se SAD iz principa nikome ne izvinjava.

  Nakon svog tog pravnog nasilja Vrhovni sud Novog Zelanda 2020. presuđuje da su niži sudovi oštetili Kim Dotcoma i naređuje ponovno suđenje. Cijeli novozelandski pravni proces će na kraju biti okončan 15.08.2024. presudom o izručenju ovog poduzetnika SAD-u.

  Kim Dotcom je neupitno oštećena stranka i cijeli proces protiv njega je bio protupravan. Riječ je o procesu koji pored ostalog uništava njegov Megaupload biznis koji je tada bio 13 najveći na svijetu. Zbog te svoje neupitne nevinosti on je za razliku od drugih menadžera Megauploada odlučio odbiti sve potencijalne dogovore s SAD.

  To mu je bila pogreška pošto se Bidenova administracija odlučila zatvoriti sve slučajeve koji SAD predstavljaju u lošem svijetlu. Najpoznatijih od njih su Assange s kojim postiže dogovor 2024. i Dotcom s čijim menadžerima postiže 2022.

  Sve u svemu Dotcom je žrtva američkog pravnog nasilja i on će postati prava žrtva, ako se ne promjeni.