Njemačko pucanje po šavovima
Nakon prošlogodišnjeg francuskog lomljenja sustava ove godine gledamo njemačko pucanje po šavovima. 20 godina Europljani su živjeli u ideološkom sustavu gdje nisu imali mogućnost birati. Sada ju imaju što rezultira krizom.
Još 2017. francuska elita stvara Macrona kako bi spriječila da Le Pen pobjedi na predsjedničkim izborima. Oni su to izveli u nadi da će konj propjevati ili ako želite drugačije da će se dogoditi društveno-političko čudo. Time je francuska elita kupila 10 godina, ali čudo se nije dogodila. Jedino što se dogodilo je de facto francuski bankrot koji je Macron stvorio pokušavajući svih zadovoljiti.
Njemački početak pucanja po šavovima se dogodio na parlamentarnim izborima 2025., ali to se prikrilo. Tim skrivanjem i pravljenjem da se ništa nije godilo, da je sve normalno, hipernormalno smo ušli u 2026. kada nastupa kolaps.
Ustavno govoreći Njemačka je savezna država, federacija pa su stoga izbori za savezne jedinice puno važniji nego naši za županije. Govoreći o ovogodišnjim izborima najvažnije ispadne naglasiti jednostavnu poruku birača. Oni su ekstremno nezadovoljni društvo-ekonomsko-političkim stanjem u državi.
Prvo na kraju ljeta dolaze izbori za saveznu državu Saxony-Anhalt na kojoj pobjedu ostvaruje nacionalno osvješteni AFD. Riječ je o pobjedi koja šokira Njemačku, ali poruka glasi oni nisu osvojili 50% mjesta u parlamentu, pa možda, možda…
Ubrzo nakon tih izbora dolaze oni za vlast u glavnom gradu, Berlinu i saveznoj državi Mecklenburg-Zapadna Pomeranija. Na prvim navedenim relativnu pobjedu ostvaruje nekadašnja Komunistička partija Istočne Njemačka (danas Lijeva stranka) s 25% glasova. Za razliku od njih na drugim navedenim izborima relativnu pobjedu ostvaruje AFD s 38%.
Prije ovih izbora za grad Berlin njime je vladala koalicije CDU-SPD koja sada vlada i Njemačkom. Oni su na prijašnjim izborima zajedno osvojili 46.4% glasova. Na ovima su ih zajedno osvojili 30.9% pa komentar nije nužan. Istovremeno u Mecklenburg-Zapadna Pomeranija vladajuća koalicija u Njemačkoj je na dva izbora pala s 52.3% glasova na 40.4% pa je tendencija više nego jasna.
Nakon tih glasova birača u tri savezne države izbija vjerojatno kratkotrajna kriza njemačke vlade. Ona ima većinu i mandat za još „dugo” vladati, ali očito je da ne uživa podršku birača.
Povodom cijele situacije kancelar Merz i ujedno predsjednik CDU-a je održao konferenciju za medije na kojoj pored ostalog govori: „Razgovarati ćemo o stranačkom radu, strukturi, platformi i percepciji naše stranke. Pošteno govoreći mi više nemamo zadovoljavajuće odgovore na previše pitanja. To je nešto što moramo promjeniti”.
Njemačka i Francuska kao dvije lokomotive Europske unije su predugo bile višestranačke države kojima je uzor bila komunistička Istočna Njemačka. Time želimo reći da su izbori održavani, ali kao što je Merkel govorila oni nisu ništa mijenjali. Oni nisu ništa mjenjali jer se ideološke postavke nije smjelo dirati.
Drugim riječima birači su imali pravo birati koga žele, ali on nije smio ništa mjenjati. Želite zatvoriti granice migrantima ? Ne može. Želite jeftinu energije ? Ne može. Želite da država potiče industrije ? Ne može. Želite…
Politički događaji u Francuskoj i Njemačkoj ukazuju da ovo razdoblje završava. Svi zagovornici demokracije,a ne samo višestranačja bi zbog toga trebali biti sretni.