Napad na Masjid al-Haram

  Najsvetije mjesto ili najsvetija džamija Islama je Masjid al-Haram. Dana 20.11.1979. su islamski teroristi izvršili napad na Masjid al-Haram kojim su utjecali na formiranje modernog svijeta.

  Tehnokrati, liberali i slično vole govoriti da ne postoje jednostavna rješenja u našem kompleksnom svijetu. Po njima oni koji nude jednostavna rješenja su populisti i lažnjaci, ali mi se s njihovim razmišljanjem ne slažemo. S njima se ne slažemo ako zbog ničeg drugog što kompleksne probleme možemo podijeliti na veći broj jednostavnih koje jednog po jednog rješavamo.

  Dok danas kao i uvijek ranije postoje jednostavna rješenja kako smo došli do današnjeg svijeta je puno toga, ali ne jednostavno. Bezbroj različitih događaja je dovelo do formiranja modernog svijeta.. Jedan od znanih događaja oblikuje maleni dječak koji 1944. nosi pisma za deportaciju Židova (Soroš), drugi oblikuje napad na Masjid al-Haram 1979., treći propast Komunizma, četvrti… ,a nakon toga dolazi bezbroj nepoznatih događaja koji su utjecali na sadašnjost.

  Danas govorimo o drugom navedenom događaju koji se dogodio prije točno 45 godina. Arapski svijet nakon Drugog svjetskog rata je svijet kojim vladaju nacionalisti u pokušaju kopiranja uspjeha Zapada. To je svijet u kojemu se vjera potiskuje, koji pokušava što više kopirati Zapad kako bi postigao njegov uspjeh. Prvi potres koji ruši ovaj svijet nastupa još u šezdesetim godinama dvadesetog stoljeća.

  To je doba kada Zapad kupuje sve više i više nafte od Saudijske Arabije i drugih država. Riječ je o milijardama i milijardama koje teču u ruke prinčeva dinastije Saud. Kombinacija tog novodobivenog bogatstva i napuštanje vjere izaziva bijes saudijskih vjernika i običnih građana. U osnovi riječ je bila o pokušaju reprize iranskog scenarija pošto se u Teheranu iz istog razlog početkom 1979. dogodila islamska, šiitska revolucija.

  Na muslimansku staru 1399, godinu ili po kršćanskom kalendaru 20.11.1979. u Velikoj džamiji Meke se na molitvi okupilo 100 000 vjernika. Među njima se našlo i nekoliko stotina naoružanih revolucionara kojeg danas zovemo teroristima. Oni su na iznenađenje svih preuzeli kontrolu nad nasvetijem muslimanskom mjestu, nad Velikom džamiji u Meki.

  Riječ je bila o općem iznenađenju, šoku pošto je u skladu s najsvetijim knjigama zabranjeno nositi oružje na ovom mjestu. Kako Saudijska vlada niti policija nisu znali brzo reagirati vjerski revolucionari su se bez problema utvrdili u Velikoj džamiji.

  Tek sljedećeg dana postaje jasan saudijski dvostruki problem. Prvi predstavlja vjerska zabrana nošenja oružja u Velikoj džamiji, a drugi potpuno policijsko nepoznavanje protuterorističkih operacija. Prvi problem se rješava 23.11.1979. kada sunitske vjerske vođe davaju dopuštenje za upotrebu oružja u Velikoj džamiji.

  Saudijska vlada je svoje rješenje drugog problema potražila u Francuskoj zahtjevom za slanje stručne pomoći. Francuski komandosi stižu u Saudijsku Arabiju 29.11.1979. kako bi pomogli rješiti problem „islamskih revolucionara”. Službena priča govori da oni nisu nikada ušli u Veliku džamiju nego su iz ureda upravljali saudijskim specijalcima. U tu priču malo tko vjeruje, a zapadni stručnjaci za Islam se gotovo šaljivo pitaju da li su francuske komandose obrezali prije ulaska u džamiju.

  Kako god da ispadne 5 dana nakon dolaska francuskih komandosa Saudijska Arabija je oslobodila Veliku džamiju. Tijekom borbi je poginulo 127 saudijskih vojnika, a 451 je bio ranjen.

  Osnovni razlog za ovaj pokušaj sunitske islamske revolucije 1979. je bio povratak vjeri i okončanje saudijske zapadne dekadencije. U određenom smislu revolucija uspjeva pošto se dinastija Saud na smrt prepala ovog napada pa drastično mijenja svoju politiku.

  Prije 1979. Saudijska Arabija je bila tradicionalno konzervativno društvo, a nakon ovog događa postaje vjerskokonzervativna. Društveni primjer toga su zajednički razredi za mlade muškarce i žene na fakultetima prije ovog događa i odvojeni potom. Drugi primjer postaje nestajanje žena spikerica na televiziji, ali oba primjera predstavljaju samo početak promjena.

  One su vremenom postale puno radikalnije i važnije za ostatak svijeta. Nakon ovog pokušaja revolucije Saudijska Arabija počinje organizirati i financirati one koji žele ići u sveti rat (Afganistan). Istovremeno s tim ona i/ili njeni građani financiraju bezbrojne muslimanske teroriste počevši od onih koji vrše napad u New Yorku, preko onih u Libiji, pa sve do Sirije.

  Terorističke operacije nisu jedino što promovira Saudijska Arabija pošto ona općenito promovira muslimane. Primjer toga su bezbrojni Islamski centri koje na Zapad grade ona, Katar i drugi,a njima možemo dodati i „nevladine” organizacije. Ovo drugo navedeno predstavlja legitimnu državnu politiku,a zašto to Zapad dopušta je pitanje svih pitanja ? Možda zato što su zapadni političari kupljeni i/ili dekadentni ?

  Sve u svemu nakon pokušaja islamskih revolucionara da zauzmu Veliku džamiju Saudijska Arabija postaje vjerska fundamentalistička država.