Miroljubiva nacija

  Danci su miroljubiva nacija, mogli bi čak reći najmiroljubivija nacija na svijetu. Oni toliko vole mir ne zbog Bog zna kakvih ideja nego zbog svoje povjesti.

  Priču o Dancima započinjemo u doba Napoleonskih ratova koje Dansko kraljevstvo pokušava preživjeti kao neutralna država. Danci su uspjeli sačuvati neutralnost svog Dansko-Norveško kraljevstva sve do 1801. Tada Velika Britanija odlučuje da više neće poštovati neutralne države jer one moraju biti ili s Londonom ili Parizom.

  U skladu s tom politikom 02.04.1801. ratna mornarica Velike Britanije napada Kopenhagen. Riječ je bila o bitki koja realno ništa nije promjenila,a do promjene dolazi 1807 godine. Tada praktički istovremeno Francuska i Velika Britanija šalju Danskoj ultimatume. U francuskom ultimatumu se spominje invazija, ako Danska ne uđe u savez s Parizom, a u britanskom invazija ako Danska ne uđe u savez s Londonom.

  Pokušavajući sačuvati neutralnost Danska odbija oba ultimatuma što dovodi do britanske invazije. Vojni sukob započinje 12.08.1807. kada britanska mornarica bez objave rata napada danski brod. Do formalne objave rata koji traje dvadesetak dana dolazi 15.08.1807., a sam grad Copenhagen je napadnut 02.09.1807. što već 4 dana kasnije dovodi do Danske kapitulacije. „Mirovnim” sporazumom je navedeno da sva njena ratna flota prelazi u ruke Londona čime prvi dio priče završava.

  Normalno nakon odlaska britanske ratne mornarice Kraljevina Danska ulazi u vojni savez s Napoleonom što 1814. rezultirat njenim katastrofalnim porazom i gubitkom Norveške. Istovremeno je Velika Britanija pretrpila reputacijsku štetu svojim napadom na malenu neutralnu državu. Kako za taj napad nije bilo baš nikakvih razloga cijela Europa i SAD su bili užasnuti, a Rusija objavljuje rat Velikoj Britaniji. Od 1807. se za napad na malenu neutralnu državu u cilju uništenja njene vojske koristi pojam Copenhagenizacija.

  Nakon priče iz Napolenskih ratova sada prelazimo u Drugi svjetski rat kada je Danska isto htjela biti neutralna. Kako je Hitler mislio drugačije on ju 09.04.1940. napada i okupira. Nakon te njemačke okupacije kontinentalne Danske Velika Britanija vrši invaziju okupirajući Farske otoke i Island koji se nalaze u danskom vlasništvu.

  Sljedeće godine Velika Britanija prepušta okupaciju Islanda SAD-u koji odlučuje da ga nikada ne vrati Danskoj. U skladu s tom politikom američki okupatori održavaju refendum na kojemu „oduševljeni” Islanđani glasuju za neovisnost što 17.06.1944. rezultira proglašenjem neovisne republike. Normalno zahvalni građani Islanda su vodeći se primjerom Kube svoju neovisnost platiti i davanjem vojne baze Amerikancima.

  Sve u svemu u dva od tri velika kontinentalna/svjetska sukoba Danska je bila napadnuta od strane zapadnih demokracija. Ona nije bila samo napadnuta nego su joj „dobri” dečki ukrali teritorij. Zbog toga su Danci danas iznimno miroljubivi narod koji žive u strahu od nekog europskog ili svjetskog sukoba.

  U određenom smislu njih sigurno ne čudi zainteresiranost SAD-a za danski Grenland. Njih to ne čudi jer imamo natjecanje velikih sila za prirodne resurse kojima je autonomni Grenland bogat.

  Ukratko Danci znaju da svaki put u doba velikih previranja postoji šansa da ih „dobri dečki” pokradu. Ovaj put se ne razlikuje od ostalih,a u njemu kao i ranije ona nema saveznike. Europska unija se može glupirati oko Grenland i tu priča završava jer je on prije točno 40 godina istupio iz nje.