Kozmologija

  Grana astronomije koja koja se bavi porijeklom, svojstvima i razvojem svemira u njegovoj cjelosti se zove kozmologija. Zahvaljujući James Webb svemirskom teleskopu ova grana astronomije se našla u znanstvenoj krizi.

  Kada je 2021. NASA aktivirala svoj novi teleskop koji je trebao otkriti galaksije bliže Big Bangu nitko nije očekivao što će se dogoditi. U najavama početka rada NASA govori:

„  Mi smatramo da su se galaksije počele formirati u prvih milijardu godina nakon Big Banga, a tinejdžerskog doba između 1 i 2 milijarde godina. Mi ćemo istraživati ta rana razdoblja svemira.” Potom se dalje govori „iako zvjezde emitiraju svjetlost u vidljivom spektru ta svjetlost se zbog udaljenosti pomiče u infracrvenu. Samo Webb ima dubinu i osjetljivost nužnu za promatranje tih prvih galaksija.”

  Znanstvenici će podatke dobivene od ovog najnovijeg teleskopa povezivati s onima Hubblea i drugima kako bi dobili cjeloviti sliku svemira. Na kraju znanstveni plan im je uspio,a rezultat postaje kriza kozmologije.

  Za navesti to kako ona izbija red je vratiti se 13.8 milijardi godina u prošlost kada po kozmologiji dolazi do Big Banga i nastanka svemira. Nakon njega cijeli svemir se sastajao od vodika i helija koja se pod utjecajem gravitacije počinje skupljati što rezultira formiranje prvih zvijezda i galaksija. To nas je kozmologija desetljećima učila o nastanku svemira što na kraju prihvaćaju Katolička i druge crkve.

  James Webb svemirski teleskop nije oborio, osporio Big Bang teoriju nego onu o formiranju prvih galaksija. Kozmologija nam je do 2022. govorila da su se prve zvijezde i galaksije polako počele formirati 150 milijuna godina nakon Big Banga. One se po dosadašnjoj znanstvenoj teoriji nisu formirale čak niti 700 milijuna godina nakon njega.

  Po znanstvenoj teoriji one se nisu formirale, ali u stvarnosti jesu. Ne samo da su se formirale nego 500 – 700 milijuna godina nakon nastanka svemira one imaju masu 100 milijardi puta veću od našeg sunca. To je po kozmologiji nemoguće, ali se u stvarnosti dogodilo !?

  Postoji cijeli tucet razloga zašto po sadašnjoj znanosti takve galaksije nisu bile moguće u mladom svemiru. Jedan od razloga ispadne da tadašnja gustoća materije, drugi ispadne odnosa tadašnje materije i tamne tvari svemira, treći…

  Dio znanstvenika dio problema pokušava rješiti interpretacijom podataka da teleskop ne vidi „nemoguće” galaksije nego super velike crne rupe. Čak i da je ta interpretacija točna ponovno se javlja problem ogromne količine materije na jednom mjestu ranog svemira.

  U određenom smislu to je bio početak problema u modernoj kozmologiji,a od tada se on samo dodatno povećavao. On se povećavao jer 2024. izlazi studija koja tvrdi da su se prve zvjezde tih najranijih galaksija formirale prije nastanka svemira. Kako je tako nešto nemoguće onda ispadne ili da kozmologija greši po dobu nastanka svemira ili ?

  Daljnja znanstvena istraživanja nam potom 2025. ukazuju na galaksiju MoM-z14 koja je bila formirana samo 280 milijuna godina nakon Big Banga. Znači formiranje prvih galaksija i zvijezda se pomaknulo još 200 milijuna godina napred. Nužno nam je ovdje naglasiti da prvo nastaju zvijezde, a tek potom, puno potom prve galaksije.

  Ta otkrića prvih galaksija će vremenom dovesti do formiranja novih znanstvenih teorija o Big Bangu i stanju ranog svemira. To inače nije jedino pitanje koje muči modernu kozmologiju, ali je neupitno najvažnije.