Klimatski sudski slučaj

  Vanuatu je uz podršku 133 svjetske države i 220 nevladanih organizacije pokrenuo klimatski sudski slučaj. Cilj ovog sudskog slučaja je prisiliti države koje su ispuštale i koje ispuštaju stakleničke plinove da plate odštetu.

  Na prošlogodišnjem ekološkom sastanku svih svjetskih država biva odlučeno da će razvijene države financirati nerazvijene. Koliko će biti visoka ta klimatska odšteta je još uvijek otvoreno pitanje. Kako to pitanje nije dobilo odgovor siromašne države su započele pravnu bitku.

  Temelj te pravne borbe će na kraju postati odluka Internacionalnog suda pravde koji treba odlučiti o klimatološkoj pravdi. Riječ je o pravnom slučaju koji je pokrenut glasovanjem u generalnoj skupštini Ujedinjenih naroda. Inicijator to glasovanja biva Vanuatu, a rezoluciju su podržale 132 države.

  Podršku ovoj rezoluciji su osim pacifičkih država dale one u subsaharskoj Africi, Europi i većina država Latinske amerike. Protiv su glasovali SAD, Kina, Rusija, Turska, Indija, Pakistan i naftom bogate države.

  Izjava koja je izglasovana u Ujedinjenim narodima se poziva Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima i bezbrojne Konvencije. U osnovi njom se traži da razvijene države ispune obećanja i počnu isplaćivati 100 milijardi dolara godišnje. Taj novac bi se trebao koristiti za borbu protiv posljedica klimatskih promjena u nerazvijenim državama.

  U skladu s svim navedenim te 132 države traže od Internacionalnog suda savjetodavno mišljenje. Riječ je o savjetodavnom mišljenju po pitanju nužnosti država da poštuju obveze u borbi protiv klimatskih promjena.

  Osim država ovu rezoluciju, ovaj zahtjev Internacionalnom sudu su podržale i bezbrojne „nevladine” organizacije. Poznatije organizacije koje stoje iza zahtjeva su: „Amnesty International, Fridays For Future, Greenpeace, Oxfam International, WWF International, Climate Action”…

  Ovo inače nije jedini trenutačni zeleni slučaj pred internacionalnim sudovima. Praktički istovremeno s njim se vode još 3 sudska slučaja pred Europskim sudom za ljudska prava.

  Prvi od tih slučajeva se pred ovim sudom počeo voditi 29 ožujka 2023 godine. Riječ je o slučaju 2000 švicarskih umirovljenika koji traže da Švicarska smanji ispuštanje stakleničkih plinova. Kao razlog za to navode da klimatske promjene narušavaju njihova ljudska prava i dovode njihove živote u opasnost.

  Drugi sudski slučaj koji je istovremeno završio pred sudom biva pokrenut od strane bivšeg francuskog gradonačelnika. Riječ je o Damiene Caremeu koji optužuje Francusku da ne štiti živote jer se dovoljno ne bori protiv klimatskih promjena. Nitko neće biti iznenađen kada navedemo da je Damien član stranke Zelenih !?

  Treći klimatski sudski slučaj o kojem će odlučivati Europski sud za ljudska prava je portugalski. Riječ je o slučaju kojim grupa mlađih punoljetnika tuži praktički sve europske države. Oni ih tuže navodeći da klimatske promjene narušavaju njihovo pravo na život. Konkretno oni navode da tijekom ljeta Portugal zbog globalnog zagrijavanja ima požare. Ti požari navodno imaju negativni efekat na njihov zdravlje, oni ne mogu spavati i slično.

  U skladu s svim navedenim oni traže da Europski sud za ljudska prava naredi europskim državama ubrzano smanjivanje ispuštanja stakleničkih plinova. To je prvi dio njihovog zahtjeva dok drugi predstavlja zahtjev da Sud naredi i korporacijama smanjivanje ispuštanja stakleničkih plinova.

  Sama činjenica da je Europski sud za ljudska prava prihvatio pokretanje ovih slučaja za nas ponovno dokazuje da živimo u ludim vremenima. Živimo u vremenu kada je radikalizam proglašen normalnim i kada se sudovi koriste za nametanje radikalizma.

5 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina