Klasična edukacija

  Kulturološki ratovi se vode i na području edukacije pa sada imamo klasičnu i modernu edukaciju. Klasična edukacija se ne bavi klasikom, antikom nego drugačijim načinom educiranja učenika.

  Za upis na fakultet u SAD kandidati su do 2020 godine trebali dobiti dovoljno bodova na SAT ili ACT testu. Tada dolazi do promjene jer su fakulteti počeli koristiti i CLT testove ili punim imenom Classical Learning Test. Početkom 2023 godine 250 fakulteta je koristilo CLT testove za prijem i oni su predstavljali 6 % svih fakultetskih ustanova u SAD. Kako je Florida prije par mjeseci donijela odluku da za svi njeni državni fakulteti koriste CLT testove taj postotak je skočio.

  Ovo postupno prihvaćanje testova u osnovi ukazuje na širenje ideje klasične edukacije, ali ne govori o čemu se ona razlikuje od moderne. Zagovornici klasične edukacije nam govore da klasična edukacija uči učenike kako da uče, a moderna što da uče. Oni potom dalje navode da je cilj klasične edukacije stvoriti ljude koji će voliti učiti, voliti razmišljati i koji će biti u stanju da se logično izražavaju.

  Te ciljeve klasična edukacija pokušava postići koncetracijom na temeljne akademske discipline:povjest, književnost, matematika i znanost. Govoreći o književnosti ova edukacija se temelji na slavnim knjigama, a kada govorimo o povijesti na originalnim dokumentima.

  Po riječima šefa projekta za klasičnu edukaciju Jeremy Wayne Tatea jedan od problema moderne edukacije u SAD je cenzuriranje kršćanske intelektualne tradicije. Nužno je nakon tih njegovih riječi naglasiti da Tate radi veliku razliku između političkog i edukacijskog konzervatizma. On tvrdi da nije nacionalistički ili procrkveno nastrojen iako njegova edukaciju uživa podršku ovih skupina.

  Protivnici klasične edukacija ju optužuju da je previše bijela, da se ova edukacija previše bavi mrtvim bijelim ljudima. Po kritičarima riječ je o rasističkoj edukaciji odgovornoj za uzdizanje bijele supremacije u Zapadnoj civilizaciji. Oni stoga zagovaraju, traže da ova edukacija uključi glasove drugih naroda, kultura, spolova i slično da prestane biti rasistička.

  U određenom smislu kada govorimo o razlici između klasične i moderne edukacije najbolje je „slušati” učenike. Učenici koji su srednju školu prošli završili putem klasične edukacije su imali puno, puno bolje rezultate nego drugi. 58 % njih je nadmašio očekivanja iz engleskog jezika za razliku od 30 % u normalnim školama. U matematici je situacija još gora za modernu edukaciju što rezultira jurišom učenika na škole koje provode klasičnu edukaciju.

  Što god da mi osobno mislimo o klasičnoj edukaciji postoji jedna stvar oko koje ćemo se vjerojatno složiti. Klasična edukacija ne predstavlja odgovor samo na modernu edukaciju, nego i postmodernu koja tvrdi da je matematika rasistička znanost.