Kina i Rusija

  Prevladavajući pogled na Zapadu glasi da su Kina i Rusija saveznici. Taj pogled je potpuno pogrešan pošto oni nisu i ne mogu biti saveznici. Oni su jednostavno silom prilika sklopili protuzapadno partnerstvo.

  Danas smo svi svjesni toga da je Kina prije svega na svojoj strani, a potom i na strani Rusije u trenutačnom sukobu. Najbolji primjer toga nam daruje vremenski posljednje glasovanje u Ujedinjenim narodima. Tada je Kina bila glasovala protiv izbacivanja Rusije iz Vijeća za ljudska prava.

  Kina je to učinila bez obzira na beskrajne molbe i prijetnje Zapada. Ona je ostala kod svoje podrške Rusiji tijekom direktnih sastanaka s Amerikancima i potom !? Ta kineska pozicija jednostavno izluđuje Zapad koji joj počinje čak i prijetiti od kojih posljednja dolazi na uskršnji četvrtak.

  Bez obzira na ovu podršku Moskva se ne osjeća ugodno u ovom partnerstvu. Ona vrlo dobro zna kako ga je ranije platila i što se može dogoditi u budućnosti.

  Kinesku podršku tijekom prve internacionalne krize Putinovog režima Rusija je platila svojim teritorijem. Dana 21 srpnja 2008. Rusija i Kina su bile sklopile sporazum o granici. Tim sporazumom Rusija je ustupila Kini 2 riječna otoka ukupne veličine 174 kvadratna kilometra. Kineska priča o ovom sporazumu nam govori da je Rusija vratila otoke koje je bila okupirala 1929 godine.

  Malo više od dva tjedna nakon potpisivanja ovog sporazuma kojim je Rusija ustupila otoke započinje rusko-gruzijski rat. U tom ratu Rusija dokazuje svoju moć potpunom pobjedom nad Gruzijom.

  To tada započeto partnerstvo ostavlja gorak ukus u ustima ruske političke elite. Ona je više nego svjesna pretenzija Kine na ruski teritorij i to je glavni ruski geopolitički problem. Zbog tog i drugih razloga je Rusija pokušala po završetku Hladnog rata ući u Europsku gospodarsku zajednicu i NATO.

  Sada već prije više od 20 godina Kini su vraćeni Macao i Hong Kong koje je zapad bio “ukrao”. Sastavni dio tih iz kineska perspektive ponižavajućih ugovora je onaj iz 19 stoljeća na osnovu kojeg Rusija dobiva Vladivostok.

  Priča o Vladivostoku nam započinje u 17 stoljeću. Područje na kojem će kasnije nastati Vladivostok Rusija prisvaja 1650 godine što rezultirat kineskom objavom rata. Na kraju sporazumom iz 1689 godine Rusija odustaje od ovog teritorija koji ulazi u sastav Kine.

Situacija se promjenila međudržavnim sporazumom 1858 godina kojim je Vladivostok vraćen Rusiji. Riječ je o jednom od sporazuma koje Kina smatra nametnutim i ponižavajućim što za Rusiju predstavlja politički problem.

  Službena Kina ne zahtjeva povratak Vladivostoka i tamošnje pokrajine pod svoju kontrolu, ali… To ali predstavlja razmišljanje običnih Rusa i običnih Kineza. Ruski apokaliptički film „Kina – smrtonosni prijatelj” je 2015 godine bio hit u Rusiji. To je samo jedan primjer da su obični Rusi svjesni kineske prijetnje, a mogli bi naći i bezbroj drugih primjera.

  S druge strane obični Kinezi prisvajaju Vladovistok kojeg je po njima Rusija ukrala. To se najbolje vidjelo tijekom proslave 160 godina Vladivostoka kada su Kinezi na društvenim mrežama napali ovo slavljenje. Oni su vikali da Rusija slavi poniženje Kine i krađu Vladivostoka. Nužno nam je ovdje još napomenuti da Kinezi u školama uče da se Vladivostok zove Haishenwei i da su ga Rusi ukrali.

  Zapadno odbijanje primanja Rusije u NATO i Europsku uniju kao i kasniji događaji su Rusiju gurnuli prema Kini. Ona se oko tog partnerstva osjeća užasno neugodno, ali istovremeno smatra da kratkotrajno nema druge opcije.