Izbjeglička priča

  Izbjeglička priča je još jedan tipično medijski prikaz jadnih ilegalnih migranata koji traže azil u Hrvatskoj. Da li ih mi želimo, da li zakonodavno imaju pravo na azil i uopće kako se zovu se ne može utvrditi.

  Osnovne priče o ilegalnim migrantima koje se pojavljuju u medijima nam govore o jadnoj djeci. Nema nikakve veze da li govorimo ilegalnim migrantima i izmišljenoj ili stvarnoj djeci.

  Svi se sjećamo događaja iz 2018 kada je Wadie Gahzi zatražio azil u Hrvatskoj navodeći da je izgubio kćer. Njegovu priču su bili prenijeli i svjetski medij. Po toj izmišljenoj priči Gahzija je od djeteta razdvojila naša policija i vratila u Bosnu i Hercegovinu.

  Potom će na osnovu priče o izgubljenom djetetu koju su popularizirale nevladine organizacije on biti primljen u Hrvatskoj. Kasnije će biti otkriveno da uopće nije putovao s djetetom,a on sam će potom ilegalno ući u Italiju.

  Nakon ovog događaja koji mediji žele da mi zaboravimo oni nastavljaju s emotivnim pričama o teškim životima migranata. Telegram je tako ovih dana izašao s pričom s ilegalnom migranticom koja navodno dolazi iz Irana.

  Za početak nam je nužno naglasiti kako Hladna istina smatra da je nemoguće utvrditi nečije državljanstvo bez dokumenata. U skladu s tim mi pišemo navodno iz…

  Priča koju govori ilegalna migrantica Titi Khati je vrlo jednostavna:

„pobjegla sam od nasilnog muža, prešla na kršćanstvo i s djecom pobjegla iz Irana”.

  U određenom smislu njena priča je savršena. Ako bježi od nasilnog muža tada ima pravo na azil na osnovu Istanbulske konvencije !? Isto tako prelazak s islama na kršćanstvo se u Iranu oštro kažnjava. U skladu s tim ona isto ima pravo na azil.

  Kao što je važno ono što ona priča tako je važno i ono što ne govori. Taj dio koji se ne spominje bi bio kako je došla u Bosnu i Hercegovinu. Ona navodi da je iz Irana pobjegla u Tursku i ništa više. Iz Turske je ona mogla doći u Bosni i Hercegovinu kopnenim putem kroz Grčku ili Bugarsku koje su članice Europske unije. Ako to nije učinila onda je došla avionom što znači da je imala dokumente o identitetu.

  Po vlastitim riječima Titi Khati je prije 36 mjeseci napustila Irana,a posljednjih 14 je bila provela u Bosni i Hercegovini. Gdje je bila prethodnih 22 mjeseca mediji ne navode !?

  Navodno je po ponovno moramo naglasiti vlastitim riječima ona 22 puta neuspješno pokušala prijeći granicu Hrvatske i BiH. Svaki put bi ju policajci ilegalno vraćali natrag (njene riječi). Ovaj put ona je bila prihvaćena u Hrvatskoj pošto su mediji bili obavješteni o njenom novom ilegalnom prijelasku granice.

  Potom su predstavnici medija otpravili Titi Khati s djecom u policijsku postaju gdje je bez ikakvih dokumenata zatražila azil. Navodno ona nema dokumenata pošto ih je tijekom ranijih ilegalnih prijelaska granice uništila naša policija.

  U određenom smislu sličnu situaciju imamo s njenom djecom. Ona ima malenu kćer i sina od 14 godina koji izgleda stariji nego što to u stvarnosti je.

  Sigurno će se netko upitati zašto smo naveli, kritizirali ovaj migrantski slučaj ?

  Odgovor bi bio da je riječ o klišeju do klišeja. Ilegalna migrantica navodnog imena Titi Khati u svojoj priči govori o ne postojanju ženskih prava i slobode vjere u svojoj domovini. Tome se dodaje da nema nikakve dokumente o identitetu i da njen sin izgleda starije nego što to je. Koliko puta ste slušali slične migrantske slučajeve ? Sigurno bezbroj !?

  Na kraju kada bi se zakon o azil i pravila o sigurnoj državi primjenjivali ona ne bi imala pravo na azil u Hrvatskoj. Bosna i Hercegovina je sigurna država gdje Khati ne proganja njen muž i gdje može slobodno vjerovati i moliti se kome želi. Na kraju krajeva Bosna i Hercegovina nije Srbija koju je naš Ustavni sud proglasio nesigurnom za migrante. 

Zbog toga ovaj slučaj predstavlja drugi ovogodišnji pravni presedan po primanju migranata. Dok je prvi bio ograničen na Srbiju ovaj dava priliku svim ženama iz muslimanskih država dobiti azil u Hrvatskoj.