Genetika mozga

  Službena ideologija nam govori da svi ljudi imaju jednake sposobnosti bez obzira na svoju rasu i spol. Danas se tako nešto ne usude tvrditi niti od države financirani znanstvenici,a prvi razlog za to je genetika mozga.

  Priča o genetici ljudske rase započinje 1990. osnivanjem The Human Genome Project koji u travnju 2003. izlazi s potpunom genetskom slikom Homo Sapiensa. Riječ je o znanstvenom otkriću koje omogućava genetičarima otkriti i evoluciju naših organa. Jedan od prvih genetičara koji se time bavio je bio sada proslavljeni Bruce Lahn.

  On već 2006. dolazi do otkrića da je naša inteligencija povezana s par gena koje smo naslijedili od neandertalaca. Zbog toga otkrića on je znanstveno i medijski masakriran pa napušta rad na genetici našeg mozga. Za njega je to bila frustrirajuća priča s dobrim završetkom.

  Govorimo dobrim završetkom jer je on jedan od najboljih svjetskih genetičara pa stoga 2014. lansira vlastitu tvrtku. Danas se ovog znanstvenika smatra jednim od najutjecajnijih Kineza na svijetu !?

  Priča za njega dobro završava, ali ona ujedno postaje upozorenje svim drugim genetičarima. Riječ je o upozorenju koje genetičarima govori neka paze kako pišu, reklamiraju svoje znanstvene radove. Ukratko riječ je o PR upozorenju pošto su svi svjesni toga da nije pametno zabraniti istraživanje genetike mozga.

  U posljednjih godinu dana izlazi više pažljivo napisanih znanstvenih tekstova o genetskom utjecaju neandertalaca na nas. Niti jedan od njih nema znanstvenu brutalnost Lahna, ali istovremeno govore nešto slično.

  Za početak ćemo pogledati pravilno, podobno napisani znanstveni tekst iz 2024. U njemu se pored ostalog govori:

„Znanstvenici su potvrdili gene koje smo naslijedili od neandertalaca. Riječ je o genima koji utječu na boju kože i kose kao i one s utjecajem na imunološki sustav. Izgleda da neki od nasljeđenih gena možda čak utječu na moždane funkcije i razvoj s potencijalnom vezom za inteligenciju”.

  U jednoj rečenici znanstvenog rada su čak dva puta koristili pojam možda kako bi se zaštitili od optužbi za rasizam.

  Sada skačemo na časopis Scientific American koji početkom 2025. izlazi s svojim tekstom imena: „Neandertalski DNK možda utječe na to kako mislimo”. Nakon što se u uvodu tekst potom govori da tim podacima baš ne možemo 100% vjerovati se navode navodni minusi i plusevi nasljeđenih gena neandertalaca.

  Tu se navodi da su oni vjerojatno odgovorni za autoimunološke bolesti. Potom se dalje neodređeno navodi da geni neandertalaca imaju utjecaj na bolesti srca, šećernu bolest, tumore kože, debljinu…

  Govoreći o genetici mozga navodi se kako postoji konsezus da osobe s više ovih gena bolje obrađuju vizualne podatke, ali smanjuju društvene sposobnosti. Potom se dalje spominje da naslijeđe neandertalaca utječe na maleni mozak. Govorimo o malenom mozgu koji utječe na koordinaciju, pažnju, emotivnu regulaciju, obradu slušnih, vizualnih i mirisnih podataka…

  Vjerojatno se sada pitate zašto su neandertalci kontroverzna tematika po pitanju genetike mozga ? Razlog za to se nalazi u činjenica da osobe porjeklom iz subsaharske Afrike nemaju u sebe njihove gene dok oni u Europi i Aziji imaju između 1 i 4%.

  Zbog toga ulično ili znanstveno tvrditi da su geni neandertalaca povezani s inteligencijom predstavlja rasizam.