Crveno meso
Kao što smo prije kratko vremena spomenuli eurokrati su napisali uputstva, zapovjedi po pitanju smanjivanje prehrane mesom. Ta upustva napisana na engleskom jeziku možete pročitati na internet stranicama Hladne istine,a u nastavku ove tematike sada ćemo spomenuti početak propagandnih aktivnosti po ovom pitanju.
Kako živimo u godini korone propaganda protiv korištenja mesa se posljednjih mjeseci temelji u SAD i Europi na korona virusu. Budimo iskreni pa priznajmo da svi vrlo dobro znamo kakav su užasan život imali industrijski proizvedeni pilići, svinje, telad koji završe na našem stolu. Svi to u sebi vrlo dobro znamo pa ipak kupujemo i jedemo njihovo meso jer smo svjesni važnosti mesne prehrane za nas i našu djecu.
Ako ćemo vjerovati modernoj propagandi to je bilo tada, a mi živimo sada pa ako ne možemo ili ne želimo suosjećati s patnjama životinja trebamo suosjećati s patnjama ljudi koji ih obrađuju. U skladu s tim stanovnike s obje stranke Atlantika su mediji počeli bombarditi užasnim pričama o ljudima koji obrađuju meso u nehumanim uvjetima. Pričama o tim ljudima koji su se zbog nehumanih radnih uvjeta zarazili korona virusom !?
Prvi su s tom propagandom počeli u Americi gdje početkom svibnja 2020 USA TODAY izlazi s pričom o jadnoj migrantici koja godinama radi na obradi mesa pa je dobila i oboljenje ruke zbog stalnih istih pokreta (nije navedeno da isto oboljenje imaju kompjuteraši). U tekstu se navodi kako je ova zaposlenica koja ne govori engleski naviknuta na teške radne uvjete, ali da oni ujedno mogu objasniti zašto se tamo pojavio korona virus.
Na tu tužnu priču iz pogona za proizvodnju mesa tvrtke JBS Packerland (inače iz Brazila) se nadovezao časopis Financial Times svojom pričom o tvornicama obrade mesa. Njihova priča nam govori osim o tamošnjim zarazama korona virusom i o potrebi većeg rastojanja između radnika na proizvodnoj traci što dovodi do povećanja cijene mesa. Posebnu zanimljivost ovom tekstu dava napomena kako je do početka svibnja u mjestima za proizvodnju mesa registrirano 5.000 oboljelih. To je posebno zanimljivo jer je u to doba SAD imao 1.100.000 oboljelih tako da ti napomenutih 5.000 predstavlja kap u moru.
Nakon što smo se iz Amerike vratili u Europu što tamo nalazimo ? Od polovice svibnja svakih par dana u Njemačkoj izlazi tekst o preradi mesa i korona virusu. Tako je 20 svibnja DW izašao s tekstom kojim kritizira radne uvjete u preradi mesa navodeći kako tamo rade istočni Europljani kako bi zadovoljili apetiti Njemaca za jeftinim mesom. Nakon približno mjesec dana ove propagande u Njemačkoj počeli su se pojavljivati političari kao na primjer Ursula Heinen-Esser, ministrica poljoprivrede savezne države North Rhine-Westphalia koja izjavljuje da se meso prodaje ispod svoje realne cijene. Tim političarima se u klasičnoj propagandnoj akciji pridružuju “neovisni” medijski komentatori koji tvrde da su građani spremni platiti višu cijenu mesa čime se priprema teren za dizanje cijena u skladu s planom eurokrata. Pri tome pri pisanju teksta propagandist očito nije mislio na one koji nisu u stanju platiti tu višu cijenu mesa.
Na te propagandne akcije se u lipnju nadovezala organizacija imena Organizacija Europskih potrošača koja zahtjeva da cijene hrane budu “poštene” i za ljude i za planetu. U svom izvještaju ova organizacija navodi “Fokusiranje na promjene ponašanja potrošača kako bi se došlo do promjene prehrane koja nam je potrebna neće biti dovoljno”. Potrebna nam je državna intervencija, potrebne su nam promjene zakona.
Realno gledajući ova organizacija Europskih “potrošača” štiti interese potrošača isto tako kao što Europska unija diže životni standard svojih stanovnika. Znači nikako pa stoga njeno sudjelovanje u državnim propagandnim akcijama ne predstavlja nikakvo iznenađenje.
Prekjučer je ova propagandna akcija protiv mesa stigla i u Hrvatsku nakon što je HINA napisala vijest o događajima u njemačkim klaonicama koju su svi mediji prenijeli. Zanimljivo je napomenuti očitu pristranost svih tih vijesti pošto se spominju samo zaraze u industriji mesa, a ne i u drugim gospodarskim granama.