Čileanski referendum

  U narodnoj pobuni je bio srušen neoliberalni poredak u Čileu pa se postavilo pitanje što dalje. Jedan od pokušaja odgovora biva neuspjeli čileanski referendum.

  Priča o Čileu je priča o vojnoj diktaturi koja tijekom sedamdesetih i osamdesetih godina baš sve privatizira. Kada govorimo na baš sve mislimo od škola i zdravstva preko mirovinskih fondova pa do vodovoda.

  Zbog toga je Čile bio neoliberalni raj i država u kojoj postoji ekstremna razlika između onih koji imaju i onih koji nemaju. Kap koja je prelila čašu stanovnika biva povećanje cijene javnog prijevoza u glavnom gradu 2019 godine što dovodi do revolucije.

  Stanovnici su se jednostavno bili pobunili protiv tamošnje verzije HDZ-a i SDP-a koji su se izmjenjivali na vlasti. To je na kraju dovelo do ustavne konvencije i prijedloga novog ustava o kojem su građani odlučili na referendumu.

  Mi smo bili prilično skeptični po pitanju tog referenduma i očito smo se bili prevarili. Jednostavno mi po sastavu ustavne konvencije nismo očekivali radikalne promjene koje su se u stvarnosti dogodile.

  Tijekom kampanje ZA i protiv referenduma o ustavu kojeg je napisala Konvencija tamošnje političke stranke su se podjelile u dva bloka. Podršku glasu DA su dale stranke progresivnog, socijalističkog, komunističkog i zelenog usmjerenja dok su protiv bile konzervativne stranke.

  Svjestan da glasači njegovu vladu i prijedlog novog ustava smatraju previše lijevim, previše progresivnim predsjednik Čilea Gabriel Borić odlučuje promjeniti imidž. U samo 6 mjeseci vladavine on je najurio 5 ministara ekstremno lijeve orjentacije kako bi gurnuo referendum u pravom smjeru, ali to nije prošlo.

   Stoga nam je red postaviti pitanje što se dogodilo ? Prošle godine su Čileanci za svog predsjednika izabrali progresivca samo da bi potom ove godine odbacili progresivni ustav.

  Jedan od razloga za debakl bi bio da izabrati progresivnog predsjednika i živjeti u progresivnom režimu bivaju dvije potpuno različite stvari. U doba polaganja predsjedničke zakletve tijekom ožujka 2022 Borića (slika) je podržavalo više od 50 % Čileanaca. Sada nakon samo 6 mjeseci progresivne vlade koja donosi progresivne mjere podržava ga njih samo 35 %.

  Drugi razlog za debakl je naravno sam tekst predloženog ustava. On je imao čak 388 članaka u kojima je sve bilo progresivno regulirano. Znači u ustava se navodila potpuna rodna jednakost, zaštita okoliša, legalizacija pobačaja, stvaranje indijanskih autonomnih područja, zdravstvena zaštita, socijalno stanovanje

  Ukratko ideja je bila zamjeniti ustav koji je uspostavila vojna diktaturom s ustavom koji će uspostaviti progresivnu diktaturu. To se nije svidjelo Čileancima koji su s 62 naprema 38 % odbili novi progresivni ustav. Glavni grad Čilea u kojemu je bila započela revolucija protiv tamošnjih verzija HDZ-a i SDP-a je slavio dugo u noć propast novog ustava.

  To slavlje bivših pobunjenika koji su srušili truli režim najbolje ukazuje koliko je novi progresivni ustav bio omražen. Nakon referendumskog poraza predsjednika Čilea je najavio da mu ne preostaje ništa drugo nego raditi na novoj boljoj verziji ustava.

5 3 votes
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
View all comments

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina