Četvrti križarski rat

  Na današnji dan 1204 godine Križari su zauzeli Carigrad. Tim osvajanjem prijestolnice pravoslavnog Romejskog/Bizantskog carstva završava četvrti križarski rat tijekom kojeg su križari ratovali jedino protiv Kršćana.

  Priča o Četvrtom križarskom ratu započinje smrću pape Celestina II 1198 godine. Riječ je o papi koji biva izabran u 85 godini života i umire u 92 i koji se bez obzira na svoje godine uspio praktički s svima posvađati. Nakon takvog iskustva s starcem crkveni oci su odlučili izabrati mladog papu. Taj mladi papa postaje Inocent III koji u doba izbora ima samo 37 godina !?

  Odmah po izboru za papu on počinje lobirati za pokretanje Križarskog rata u cilju oslobađanja Jeruzalema kojeg su muslimani ponovno osvojili 1187. Glavni dio tog lobiranja postaje i njegova odluka o „oporeziranju” crkve u cilju financiranja pohoda.

  U osnovi cilj križarskog pohoda je trebao biti Egipat zbog papinog zaključka da nije moguće držati Jeruzalem bez njega. Kako je bilo procjenjeno da Križare nije moguće poslati kopnenim putem preko Balkana, Male Azije i Bliskog istoka do Egipta odlučeno je organiziranje pomorske ekspedicije.

  Ugovor za izgradnju i opremanje transportnih i ratnih brodova je bila dobila Venecija. Sve je izgledalo super do trenutka kada su Križari došli u Veneciju 1202 godine. Tada postaje svima očito da ih je stiglo manje od očekivanja i da nemaju novac za platiti prevoz u Egipat. U skladu s tim Mlečani su im ponudili smanjenje duga pod uvjetom da za njih osvoje Zadar.

  Oni su to prihvatili pa križarska vojska stvorena za borbu protiv nevjernika 23.11.1202 osvaja Zadar, katolički grad u vlasništvu katoličkog kralja Ugarske i Hrvatske. Ukratko katolička sveta vojska formirana za rat s muslimanima je napala, opljačkala i osvojila katolički grad. Križari su u gradu prezimili međusobno se svađajući oko podjele plijena i potom odlučili osvojiti Carigrad.

  Službena historiografija papu Innocenta III proglašava nevinim za ovaj zločin, ali stvarnost je kompliciranija. Papa je bio informiran prije početka ukrcavanje vojske da će Križari napasti Zadar. On je navodno pretio Križari eksokomunikacijom ako napadnu grad, ali oni to ignoriraju.

  Isto tako papa Innocent je bio informiran od šefa križarskog pohoda kako mu cilj nije osvajanje muslimanskog Egipta nego kršćanskog Carigrada. Po službenoj priči papa je odbio plan napada na Carigrad, ali su Križari nastavili po svome. Zbog kasnijih događaja ćemo samo navesti da nam je u tu priču teško vjerovati.

  Tijekom travnja 1203. Križari napuštaju Zadar kojeg su predali Veneciji i kreću na put prema Carigradu gdje stižu u lipnju. Službeni razlog za njihov pohod je bio instaliranje princa Aleksija za cara i vjera da on uživa narodnu podršku. Neugodno iznenađenja za cijeli pohod postaje da se nitko ne obazire na princa Aleksija i da ga praktički više nitko ne smatra princem ili općenito Bizantskim/Romejskim državljaninom.

  To dovodi do križarskog napada opsade grada koja započinje 11 srpnja 1203. Sedam dana kasnije Križari će započeti opći napad,a već sljedećeg dana kukavički car Aleksije III bježi iz grada. To dovodi do proglašenja križarskog princa Aleksija za cara Aleksija IV čime nastupa kratkoročni predah.

  Novopostavljeni car Aleksije IV se odmah našao u problemima. S jedne strane je obećao Križarima ogromne svote novca za postavljanje na prestolje,a s druge strane su ga građani smatrali izdajnikom.

  Sve u svemu Carigrad je oko 6 mjeseci trpio njegovu vladavinu, a onda je na okupljanju parlamenta Aleksiju IV izglasovano nepovjerenje. To znači da je on legalno govoreći prestao biti car i postao državni neprijatelj broj 1. Parlament je ujedno bio izabrao novog cara, ali kako je on odbio izbor na vlast stupa Aleksije V.

  Taj događaj kao i kasnije pogubljenje Aleksija IV su razbjesnili Križare koji 9 travnja 1204. počinju opći napad na Carigrad. Nakon tri dana borbe oni probijaju obrambene zidove i ulaze u grad. Odlučujući trenutak nastupa kada Aleksije V namjesto da povede vojsku na Križare bježi iz grada.

  Tim osvajanjem Carigrada 12.04.1204. prestaje postojati Romejsko/Bizantsko carstvo koje je pored ostalog bilo protuturski bedem. Ono će u teoriji biti obnovljeno 1261. na drastično manjem teritoriju pa stoga postaje jedna od nevažnih balkanskih feudalnih državica. De facto ona je nakon 1261. bila kolonija Venecije pošto su Mlečani iz ovog grada izvlačili više dobiti nego obnovljeno Bizantsko/Romejsko carstvo.

  Po pitanju križarskog osvajanja prvo Zadra, a potom Carigrada službena katolička priča je ona o nevinosti crkve. Ona govori da je papa Inocent III protestirao protiv križarskog napada na Carigrad pa je stoga on izvršen protivno volji Katoličke crkve. Riječ je o najobičnijoj laži pošto se križarska vojska pod Carigradom nalazila čak 10 mjeseci pa ju je papa mogao opozvati ili prokleti, ekskomunicirati sve križare. On to nije učinio pa stoga je napad izvršen s njegovim blagoslovom.