Budućnost Sunčevog sustava

  Danas Sunčev sistem ima 8 planeta dok ih je u prošlosti imao puno više. Kao što nam znanstvenici govore da ih je prije imao puno više oni ujedno govore da je budućnost Sunčevog sustava njihovo dodatno smanjivanje.

  Sunčev sustav se formirao prije 4.65 milijardi godina iz velikog međuzvjezdanog oblaka prašine i plina. Od plina i prašina u gustom središtu se pod utjecajem gravitacije i eksplozije bliske supernove formiralo Sunce, a od prstenova prašine i plina planete. Te prvobitne planete, asteroidi i meteori su postojali već prije 4.568 milijardi godina.

  U centru tog mladog, tek formiranog Sunčev sustav se nalazilo manje Sunce koje dava samo oko 80 % topline današnjega. Oko njega je istovremeno kružilo sigurno tisuću planeta koje znanstvenici zovu protoplaneti. Tijekom 100 milijuna godina nakon sudara više stotina protoplaneta unutrašnjeg Sunčevog sustava ostati će njih samo 4; Merkur, Venera, Zemlja i Mars.

  Tijekom vjerojatno posljednjih sudara među planetama jedan protoplanet je pogodio Merkur, a drugi imena Thea, Zemlju. Dokaz za prvi navedeni sudar planeta je nevjerojatna količina teških metala na Merkuru dok je dokaz drugog Mjesec. Po znanstvenoj teoriji formiranja Zemlje prije 4.5 milijardu godina došlo je do sudara nje s planetom veličine Marsa imena Thea. Nakon toga sudara teški metale obje planete su završili u jezgri Zemlje, a od laganih je formiran Mjesec.

  Tako su formirani unutrašnji planeti dok se nešto slično događalo s vanjskima; Jupiterom, Saturnom, Uranom i Neptunom. Znanstvenike je dugo mučilo formiranje Urana i Neptuna koji se po znanstvenim teorijama nisu mogli formirati na sadašnjim pozicijama. Na kraju se došlo do zaključka da su se oni formirali 20-30 PUTA bliže Suncu nego što se sada nalaze.

  Samo taj podatak o Uranu i Neptunu ukazuje da se naš Sunčev sistem nalazi u stalnoj evoluciji. Ona je toliko spora da ju mi tijekom naše povijesti nismo mogli uočiti, ali bez obzira na to sustav se stalno mijenja.

  Govoreći o budućnosti svi znamo da će se Sunce postepeno širiti pa da na Zemlji 1.3 milijarde godina u budućnosti život neće biti moguć. Tada će u područje gdje je moguć život ući Mars, a kasnije Jupiterovi mjeseci i Titan. 7 milijardi godina u budućnosti Sunce će izbaciti dio svoje atmosfere i postati bijeli patuljak.

  To što smo naveli predstavlja budućnost Sunca, ali ujedno i samo teoretsku Sunčevog sustava pošto će se on do tada drastično promjeniti. Jedna od potencijalnih promjena je pod utjecajem Jupitera Merkurovo napuštanje sadašnje orbite. On bi mogao biti izbačen iz sustava, zabiti se u Veneru, Zemlju ili Mars ili naći novu stabilnu orbitu. Riječ je potencijalnoj promjeni na razini statističke greške, dok je u stvarnosti izvor poremećaja Sunčevog sustava onaj koji više nije planet.

  Sada se već desetljećima zna da se Pluton kreće u kaotičnoj orbiti pa je nemoguće predvidjeti njegovu putanja. Najbolji kompjuterski model može predvidjeti samo orbitu Plutona u sljedećih 20 milijuna godina. Jednostavno on je epicentar kaosa u Sunčevom sustavu pošto Pluton bez obzira na svoju malenu masu utječe i na planete.

  Sve što smo do sada naveli se temelji na gravitaciji i znanim orbitama planeta našeg sustava. Sada trebamo iči dalje jer svi znamo da naš sustav nije jedini u Svemiru pa stoga nećete biti iznenađeni kada spomenemo utjecaje drugih svemirskih tijela.

  Trenutačno nam je najbliži zvjezdani sustav Proxima Centauri koji se nalazi na udaljenosti od 4.25 svjetlosne godine. S današnjom tehnologijom bi do ove zvjezde i njenih planeta trebali putovati 70 000 godina.

  To je današnja situacija, ali pozicija Sunčevog sustava, same galaksije i svih drugih zvijezda se kroz vrijeme mijenjaju. Najbolji primjer toga nam je zvijezda Gliese 710 koja će u „bliskoj budućnosti” proći na udaljenosti od samo 77 svjetlosnih dana od nas. Ta bliska budućnost je oko 1.3 milijuna godina od danas što iz solarne perspektive koja traje milijarde godina ne predstavlja ništa.

  Gliese 710 će tim bliskim prolaskom imati utjecaj na Sunčev sustav ako ništa drugo putem promjena u Oortovog oblaku. Kakav će biti stvarni utjecaj ove zvijezde na Sunčev sistem se u stvarnosti ne može znanstveno izračunati zbog previše nepoznanica. Trenutačna procjena je da neće utjecati na orbite planeta, ali…

  Isto tako postoji bezbroj drugih nepoznanica jer nitko ne može reći što sve gravitacionalno utječe na planete i asteroide u Ortovom oblaku. Jedino što se s sigurnošću zna da će za 2 milijarde godina doći do sudara naše Mliječnog puta i Andromede. Taj sudar baca u potpuno nejasnoću stabilnost Sunčevog sustava u čijem centru se nalazi tada ogromno Sunce. To je ujedno mjesto na kojemu trebamo povući crtu kada govorimo o prošlosti i budućnosti Sunčevog sustava.