Cijena dizela
Kako uvijek oko nečega trebamo imati histeriju da ljudi ne bi mislili svojim glavama sada imamo dizel histeriju. Razlog za nju je visoka cijena dizela koja je stvorena pogrešnim strateškim odlukama.
Prva od tih odluka postaje ona sada već 35 godina stara o promociji dizel pogona u Europskoj uniji. Donoseći tu odluku svi su znali da dizel ispušta sitnije čestice od benzina pa je stoga štetniji za zdravlje. Kao razlog za korištenje dizele se navodila zaštita klime jer on ispušta manje stakleničkih plinova.
Stvarni razlog je bio zaštita europskih proizvođača automobila od dalekoistočne i američke konkurencije. Oni su se zbog toga dogovora bili specijalizirali na razvoju dizelskih automobila za razliku od ostatka svijeta. Novi dizelski automobili su zbog toga 2015. bili prodavaniji čak od benzinskih, a potom dolazi slom.
Bez obzira na taj slom red je upitati se danas koliki je danas udio automobilske u ukupnoj dizelskoj potrošnji Europske unije ? Time želimo reći da je tom odlukom povećana potrošnja dizela dok se istovremeno smanjivala njegova proizvodnja.
Rezultat postaje europska ovisnost o uvozu dizela, konkretno ovisnost o uvozu ruskog dizela. Time želimo reći da je oko 40% svog uvoza dizela 2022. Europska unija zadovoljavala iz Rusije ili ako ćemo biti preciznije iz Savezne države.
Potom dolazi 05.02.2023. kada se uvodi zabrana uvoza dizela iz Rusije. Reakcija tržišta na to postaje povećavanje uvoza s drugih tržišta, a pobjednik je srednji istok. Time želimo reći da 2024. najviše dizela EU uvozi s tog područja, a potom dolaze SAD i Indija koja prerađuje rusku naftu.
Rezultat te odluke postaje eksplozija cijene dizel s 600 dolara po metričkoj toni 2019., na 1000 dolara 2022. i potom stabilizacija na 650 dolara krajem 2024. Mogli bi reći da je Europska unija uspjela izkontrolirati cijenu dizela, a onda 2026. dolazi američki napad na Iran i iranski odgovor.
Tim ratom Europska unija gubi oko 35% sveukupnog dizelskog uvoza i počinje potpuno ovisiti o SAD. Ta nestašica dizela na tržištu je automatski dignula njegovu cijenu za 100% i sada imamo što imamo.
Tu potpunu ovisnost o SAD potom Washington koristi za ucjenu Brisela. Razloga za tu ucjenu ima više, a neki od njih su i unutarpolitički. Još mjesec dana se u SAD vodi izborna kampanja za članove Kongresa i guvernere,a birači su bjesni zbog cijena svih goriva.
Sve u svemu SAD 22.09.2026. najavljuje mogućnost zabrane izvoza dizela u doba kada EU 50% dizela dobiva od njega. Ubrzo potom predsjednik Donald Trump zahtjeva da Europa pusti na tržište dio svojih strateških zaliha dizela. Ako ih ne pusti…
Rezultat toga postaju europski razgovori o puštanju strateških rezervi na tržište. Tim potezom oni očekuju smanjiti svoje cijene goriva i zadovoljiti predsjednika Trumpa. Praktički istovremeno Kina je zabranila sav izvoz dizela kako bi zaštitila vlastito tržište,a Indija ga smanjiuje .
Ukratko Europska unija se dovela u ovu situaciju jer proizvodi samo 70% dizela kojeg koristi. Ranije je to nadoknađivala iz Rusije, a sada prije svega SAD pa je podložna ucjenama. Riječ je o strateškim odlukama koje je ona sama donijela. Nitko ju na to nije prisiljavao.