Uskrs
Uskrs je najvažnija kršćanska svetkovina. Uskrs je za Kršćane prva, najvažnija velika Istina. Kao što su ljudski grijesi očišćeni Kristovom smrću na Križu tako je ljudima vječni život darovan njegovim uskrsnućem.
Kršćani Uskrs slave od svojih najranijih dana tako da sačuvani dokumenti spominju slavljenje Isusovog uskrsnuća još u 2 stoljeću. Konkretno to nam govori da se Uskrs slavio prije prvog pokušaja sastavljanja Novog testamenta od strane kršćanskog mislioca Origena.
To drugo stoljeće je iz kršćanske perspektive bilo vrijeme bez jasnih pravila koje nameće crkva na području cijelog Rimskog carstva. Zbog toga možemo reći da je tada Uskrs slavljen neorganizirano zbog želje običnog naroda da slavi Isusovo uskrsnuće.
Pitanje organiziranog slavljenje Uskrsa će biti regulirano tek dva stoljeća kasnije na Prvom nikejskom saboru. Razlog za to se našao u različitim datumima slavljenja Uskrsa u različitim dijelovima Rimskog carstva.
Na ovom Saboru biva odlučeno da se slavljenje Uskrsa odvoji od židovskog kalendara po kojemu ga je dio vjernika do tada računao. Danas zapadno Kršćanstvo računa datum Uskrsa po jednostavnom principu.
Uskrs pada na prvu nedjelju nakon kalkuliranog dana punog mjeseca koji pada na 21 ožujak ili najbliže kasnije tom datumu. Zbog ovog pravila najraniji datum Uskrsa je 22 ožujak, a najkasniji 25 travanj. Ovo pravilo o Uskrsu je bilo doneseno na Nikejskom saboru 325, ali ono će u cijelosti zaživjeti tek u 8 stoljeću !?
Praktički svi smatraju da se osnova razlika u datumu slavljenja Uskrsa između zapadnih i pravoslavnih crkvi nalazi u kalendaru. Zapadne crkve se pridržavaju gregorijanskog kalendara, a istočne julijanskog što dovodi do 13 dana razlike. Tu razliku najbolje vidimo na datumu slavljenja Božića, ali ona je samo djelomično važna kada govorimo o Uskrs.
Kako se možemo to tako reći istočne crkve nisu mirile s odlukama Nikejskog sabora po pitanju Uskrsa 341 godine održan je Antiohski sabor. Prva točka ovog Sabora koji se bavi prije svega istočnim crkvama govori o slavljenju Uskrsa.
Na tom Saboru biva donešena odluka da će osobe koje slave Uskrs zajedno s Židovima koji tada slave Pashu biti izbačene iz crkve. Te osobe, a pogotovo ako je riječ o crkvenim ljudima će biti po današnjem rječniku ekskomunicirane.
To pravilo je na kraju postalo glavni razlog zašto ponekad između pravoslavnog i katoličkog Uskrsa zna proći mjesec dana. Kao primjer ćemo ovdje navesti 2016 godinu kada su zapadni Kršćani slavili Isusovo uskrsnuće 27 ožujka, a slično će se dogoditi i 2024 godine. Tada će oni slaviti Uskrs 31 ožujka.
Te 2016 godine Židovi su slavili Pashu 23 travnja pa je pravoslavni Uskrs bio tek 1 svibnja. Isto se događa 2024 kada Pasha pada ponovno na 23 travanj,a pravoslavci Uskrs slave 5 svibnja.
Sve ostale manje kršćanske crkve su na kraju izabrale slavljenje Uskrsa po jednom ili drugom principu. Tako na primjer koptska pravoslavna crkva slavi Uskrs zajedno s pravoslavcima dok ga Armenska apostolska crkva slavi s katolicima.
Kada razmišljamo o obilježavanju Usrksa u našim domovima prvo nam na pamet padnu pisanica i uskršnji zec. Uskršnji zec je tradicionalno potpuno nevezan s Isus Kristom i Uskrsom pa on stoga predstavlja modernu inovaciju. Kako je došlo do ove inovacije danas više nitko u stvarnosti ne zna, ali se zna da je započeta u 16-17 stoljeću.
S druge strane praktički sve je znano o pisanici. Sveti Augustin jedan od najvažnijih otaca crkve je još prije 1600 godina povezao jaja i Isusa, a nakon toga se ova priča samo povećavala. To je bilo prvo dokumentirano povezivanje jaja s Ukrsom nakon čega se kasnije pojavilo još bezbroj legendi.
[…] Prošle godine smo Uskrs obilježili govoreći kako je određen točan datum kada se on slavi. Danas ga obilježavamo prenoseći uskršnju poslanicu pape Bededikta XVI iz 2006 […]
Thank you for your sharing. I am worried that I lack creative ideas. It is your article that makes me full of hope. Thank you. But, I have a question, can you help me?
Your point of view caught my eye and was very interesting. Thanks. I have a question for you.