USAID

  USAID je američka državna organizacija čiji cilj je provođenje američke državne politike. Kao i svaka druga organizacija u kojoj se okreće puno novca ona je podložna krađama, korupciji i sličnome.

  Nakon Drugog svjetskog rata SAD je davao gospodarsku i financijsku pomoć saveznicima u cilju njihove ratne obnove. Iz te ideje i prvih američkih državnih organizacija kojima je cilj pomoći prijateljskim državama dolazi do ideje formiranja USAID koji nastaje 03.11.1961. Osnovni cilj organizacije je u doba Hladnog rata bila „borba” protiv utjecaja SSSR-a na druge države.

  U osnovi način rada USAID je bio davanje pomoći državama kako bi one uvažavale američke želje. Ta pomoć se davala u zamjenu za suradnju, znači direktno ili indirektno pružanjem pomoći bez ikakvih zahtjeva. Kada bi potom SAD htio da primatelj pomoći promjeni politiku on je moga uvijek zaprijetiti obustavom davanja pomoći što bi za siromašne države imalo nezgodne posljedice.

  Najbolji primjer toga kako USAID funkcionira nam daruje Prvi zaljevski rat. Pripremajući se za vojno oslobađanje Kuvajta i invaziju Iraka 1990. SAD je tražio jednoglasnu potporu u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih Naroda. Kada Jemen glasuje protiv američke vojne invazije veleposlanik SAD-a izjavljuje: „Ovo Vam je najskuplji glas koji ste ikada dali”. Tri dana kasnije USAID je prestao raditi u jednoj od najsiromašnijih država svijeta, u Jemenu.

  Mi ovim riječima ne osuđujemo USAID ili SAD nego postavljamo stvari na svoje mjesto. Potpuno razumno glasi da se američki državni novac koristi za promociju američkih državnih ciljeva. To nitko normalan ne može osuditi.

  Kao što nitko normalan to neće osuditi on niti neće biti iznenađen kritikama o mogućoj korupciji u USAID-u i „krađi” novca. Riječ je o organizaciji s godišnjim proračunom od 40 milijardi dolara pa ne zvuči čudno da se nešto zalijepi za nečiji prstiće.

  Tu onda dolazi i zagovaranje čudnih politika protivnim državama koje surađuje USAID, a na kraju i samog SAD-a. Jedan od primjera toga je osnivanje Obveznih mirovinskih fondova što je USAID prije 25 godina vatreno podržavao. Ova organizacija se preseravala 2004. da Švicarska, Švedska, Francuska, Italija i Kina dolaze učiti iz hrvatskog primjera mirovinske reforme. Ako su dolazili učiti onda su samo naučili zašto ne privatizirati mirovine.

  Nitko ne može tvrditi da od privatizacije mirovina, osnivanja OMF-ova Hrvatska i/ili SAD imaju korist. To ne tvrdi niti premijer Plenković koji priznaje da bi zbog njih trebali imati niže mirovine i ulaganja u ekonomiju.

  Naša druga poanta ispadne da je Donald Trump u pravu kada govori o korupciju u USAID. Koliko je ona velika ispadne ipak potpuno drugačije pitanje i to se ne može znati bez financijskog i političkog audita/inspekcije. Općenita protuTrump vikanja da blokiranje rada USAID-a nanosi štetu najslabijima koji ovise o njegovoj hrani i lijekovima u siromašnim državama su licemjerna. Ona su licemjerna pošto je USAID organizacija za promoviranje američkih ciljeva,a ne spašavanja ljudskih života.

  Tu sada na kraju dolazimo do jednostavne dileme. Ukidanjem, radikalnim smanjenjem USAID-a se smanjuje utjecaj SAD-a u svijetu dok istovremeno Amerikanci traže da se manje troši na pomoć drugim državama.

  To se znači svodi na pitanje želi li predsjednik Donald Trump slušati birače ili jačati vanjskopolitičke interese SAD-a. Nije moguće raditi obje stvari istovremeno pa stoga treba izabrati…