Online kupovina

  SAD i Europska unija žele svaki na svoj način otežati, zabraniti kupovine koje njihovi građani online vrše u Kini. Ta online kupovina po njihovom mišljenju šteti američkim i europskim ekonomskim interesima.

  Europska komisije Ursule von der Leyen se protivi odnosu Trumpove administracije prema multikulturalismu, rodu, globalizaciji, migraciji, trgovini ali se u osnovi slaže s njom prema Kini. Iako ove dvije vlade startuju s različitih početnih pozicija one se slažu da je protivno njihovim interesima da njihovi građani na kineskim internetnim stranicama kupuju kineske proizvode.

  Govorimo da počinju s različitih startnih pozicija pošto je 01.01.2025. Amerikanac mogao kupiti iz Kine proizvod vrijedan 799 dolara i na to ne platiti državni namet. S druge strane u Europskoj uniji smo mogli do 30.06.2021. kupiti iz Kine proizvod vrijedan 21.99 eura i ne platiti državni namet. To je bilo tada,a danas na proizvode vrijednosti manje od 22 eura plaćamo PDV, a na vrijednosti pošiljke između 22 i 150 eura se plaća PDV i carinska deklaracija. Iznad 150 eura je nužno platiti PDV i carinu.

  Kao što možete vidjeti granica za plaćanje poreza na pošiljke iz Kine u SAD je 800 dolara, a EU 0.01 euro. Time je jako puno rečeno…

  Razlog zašto praktički svi kupuju proizvode iz Kine znamo. Riječ je o cijeni koja se ne može uspoređivati s onim u EU i SAD. Na primjer bušilicu možete kupiti za manje od 10 eura na kineskom Aliexpress dok najjeftinija u hrvatskom Pevexu košta više od 25 eura.

  To svi znamo pa kupujemo sitnice na kineskim portalima. Rezultat toga je europska godišnja kupovina 4.2 milijardi pošiljaka vrijednih manje od 150 eura. Čak i ako stavimo da je vrijednost prosječne pošiljke 40 eura dolazimo do 168 milijardi eura koje Europljani bez plaćanja carine direktno troše na kineske proizvode.

  Zbog toga je briljantni plan Europske komisije uvesti carinu na sve pakete iz trećih zemalja koji ulaze u Europsku uniju. Formalni cilj te mjere bi bio skupljanje milijardu eura carina dok je neformalni smanjenje uvoza iz Kine. Time želimo reći da ne vjerujemo Europskoj komisiji kada govori da je cilj skupiti milijardu eura carina na uvoz od 168 milijardi eura. To ne bi smanjilo uvoz pa smo uvjereni da Komisija lovi u mutnom. Ona lovi u mutnom da bi dobila dopuštenja i onda provela mjere koje se razlikuju od obećanih.

  S druge strane u SAD Donald Trump pokušava učiniti istu stvar, ali je udario u glavom o zid. Prvo donosi predsjedničko naređenje o ukidanju oslobađanja od uvoznih carina na proizvode vrijednosti manje od 800 dolara, a onda zabranjuje poštanski uvoz iz Kine. Zbog toga je Američka pošta odbila primat pakete iz Kine, samo da bi odluka ubrzo bila poništena.

  Za razliku od Europske unije SAD ispada pošteniji po pitanju svoje odluke o pošiljkama iz Kine. Washington DC direktno navodi da pošiljke iz Kine svojim niskim cijenama potkopavaju američke trgovačke centre pa stoga oni stoje iz tog zahtjeva.

  U SAD svakoga dana dolazi 4 milijuna pošiljaka iz Kine vrijednih manje od 800 dolara pa govorimo o gotovo milijardu i pol njih. Zbog Trumpove promjene zakona američki građani sada trebaju plaćati carinu i poreze na taj uvoz čija visina ovisi o vrsti kupljenih proizvoda. S jedne strane Trump je izgubio jer mu je propala zabrana, a s druge strane uspio jer je poskupio uvezene proizvode.

  Cilj Europske unije i SAD je na kraju krajeva identičan. Njihov cilj je prisiliti američke i europske građane da ne kupuju proizvode direktno kod kineskih proizvođača nego preko posrednika u EU i SAD.

  Ukratko prisiliti ih da isti proizvod plaćaju dvostruko ili trostruko više. To je u interesu Europske unije i SAD, ali ne i u interesu njihovih građana.