AI summit
Kao što se svake godine održava svjetski ekološki summit COP sada se počeo održavati AI summit. U određenom smislu cilj tih summita je uvijek isti. Cilj mu je nagovoriti države da potpišu internacionalne obveze koje će se nametnuti njihovim biračima.
Ovogodišnji AI summit se održao u Francuskoj, a sljedeće godine će u Indiji. Cinici će reći da niti Indija niti Francuska nemaju vlastitu kompjutersku industriju,a pametuju o AI. Realisti će ukazati da su naftne države kao na primjer Azerbejdžan domaćini ekoloških summita o prestanku korištenja nafte. Drugim riječima održavanje summita u državi koja ne dizajnira AI, umjetnu inteligenciju ima postmodernističku logiku.
Na ovogodišnjem AI summitu održanom 10 i 11.02. se okupilo gotovo 100 država. Osim njih došlo je preko tisuću predstavnika nevladinih organizacija i privatnog sektora.
U službenoj Francuskoj izjavi povodom skupa se navodi kako Emmanuel Macron od 2017. radi da Francuska i Europska unija postanu vodeći u svijetu po pitanju umjetne inteligencije. Kako SAD danas ima nekoliko verzija umjetne inteligencije, Kina ima svoju,a Europa i Francuska ne red je upitati se što je on postigao u tih 8 godina.
Govoreći iz perspektive Europske unije najvažnija vijest summita postaje dogovor o investiranju u europski AI. Riječ je o obećanju da će investitori tijekom sljedećih 5 godina uložiti 150 milijardi eura u europski AI. To lijepo zvuči, ali činjenica da će sada već razvijeni OpenAI potrošiti u ovoj godini 11.6 milijardi dolara otvara par pitanja.
Iz svjetske perspektive glavni događaj je postaje potpisivanje sporazuma o razvoju umjetne inteligencije. Glavni prioriteti tog razvoja su:
1) Promicanje pristupa umjetnoj inteligenciji (AI) u cilju smanjivanja digitalnih razlika.
2) Osigurati da je AI otvoren, uključiv, transparentan, etičan, siguran i pouzdan.
3) Omogućiti razvoj inovacija u AI izbjegavanjem stvaranja koncentracija (monopola).
4) Poticanje primjene AI koja pozitivno oblikuje budućnost rada i pruža priliku za održivi rast.
5) Učiniti umjetnu inteligenciju održivom za ljude i planet.
6) Jačanje međunarodne suradnje za promicanje koordinacije u međunarodnom upravljanju
Potom se u dokumentu koji je potpisao veći broj država govori kako će se postići ti ciljevi što mi ovdje nećemo navoditi. To nećemo navoditi jer se bavimo puno zanimljivijim stvarima.
Prva od tih zanimljivih stvari ispada da su SAD i Velika Britanija odbile potpisati ovaj dokument o razvoju AI. Oni su ga odbili potpisati zbog njegovog pozivanja na uključivi i održivi razvoju umjetne inteligencije. Tim pozivom na održivi razvoj dokument kritizira SAD gdje se korporacije koje stvaraju AI spajaju na nuklearne elektrane za energiju.
To američki potpredsjednik JD Vance nije kritizirao u svom govoru, ali je uključivost riječima: „Mi vrlo jako osjećamo da AI treba ostati slobodan od ideološke pristranosti pa Američka umjetna inteligencija neće biti iskorištena kao oruđe autokratskih režima”.
Ovaj dogovor o razvoju umjetne inteligencije je na kraju potpisalo 27 članica Europske unije i 31 druga država. Drugim riječima potpisalo ga je 58 od gotovo 100 prisutnih država (citiramo Francusku).
Bez obzira na maleni broj potpisnica dogovor ima svoju snagu jer su ga potpisale Europska unija, Kina, Japan, Južna Koreja i Indija. S druge strane mi ne vjerujemo da su ti potpisnici dovoljno jaki da poraze protivljenje SAD-a, Velike Britanije i preostalih gotovo 150 svjetskih država.