Satelitske galaksije

  Svi se sigurno još iz škole sjećamo da živimo na planeti Zemlji, u Sunčevom sustavu, na rubu galaksije imena Mliječni put. Neki od nas se još iz toga doba sjećaju da se blizu naše nalaze satelitske galaksije imena Veliki i Maleni Magellanov oblak.

  To nam je govorila astronomija XX stoljeća, a sada zahvaljujući tehnologija XXI stoljeća otkrivamo nove stvari o našoj galaksiji i njenom susjedstvu. Prva od tih stvari je da Mliječni put nema samo dvije satelitske galaksije, ranije navedene Magellanove oblake nego njih više od 60. Govorimo neodređeno više od njih 60 pošto se broj satelitskih galaksija Mliječnog puta svake godine povećava. Samo prošle godine ih je otkriveno 6 novih !?

  Nama najbliža galaksija nije niti Veliki niti Maleni Magellanov oblak za koje se zna od predpovijesti nego Canis Major patuljasta galaksija otkrivena 2003. Riječ je o galaksiji koja nam je toliko bliska da se raspada pod gravitacijskim utjecajem naše.

  Otkrivanje novih zvjezdanih sistema, galaksija, galaktičkih skupina je kod astronoma otvorilo par novih znanstvenih pitanja. Najvažnije od postaje bilo zašto se Mliječni put i njegove satelitske galaksije razlikuju od drugih galaksija ?

To se pitanje postavilo zato što su naše satelitske galaksije mrtve dok su druge promatrane žive. Kada se kaže žive cilja se na to da u galaksijama nastaju nove zvijezde, dok u mrtvima one ne nastaju. Zbog ovog pitanje prije desetak godina započinje znanstveno istraživanje koje 2025. završava s neosporivim zaključcima.

  Istraživanje je bilo započelo snimanjem svih galaksija koje liče na našu i njihovih satelita. Do 2017. znanstveni tim je istražio samo 8 galaksija sličnih našoj, do 2021. taj broj je povećan na 36 što se potom povećao na 101 galaksiju i 378 satelita.

  Na osnovu svih njih se došlo do znanstvenog zaključka da se Mliječni put razlikuje od drugih galaksija po svojim mrtvim satelitima. Time želimo reći da od 101 promatrane galaksije njih 100 ima žive satelite u kojima se formiraju nove zvjezde.

  Strogo pojednostavljeno govoreći i Mliječni put ima minimalno dvije žive satelitske galaksije. To su Maleni i Veliki Magellanov oblak u kojima se formiraju zvjezde,a očekuje se da će do njihovog formiranja dolaziti i u budućnosti.

  Zahvaljujući ovom istraživanju došlo se do novih zaključaka o formiranju naše i susjednih galaksija. Najvažniji od njih ispadne da su satelitske galaksije bile žive do ulaska u gravitacionu orbitu Mliječnog puta. Nakon ulaska u ovu orbitu naša galaksija počinje iz njih isisivati zvjezdanu prašinu iz kojih se formiraju zvjezde. Ta prašina potom završi u centru naše galaksije ili kao materijal za formiranje zvjezda u Mliječnom putu što dovodi do polagane smrti satelita.

  Magellanovi oblaci za razliku od drugih satelita još uvijek formiraju zvjezde jer su iz svemirske perspektive nedavno ušli u našu orbitu. Navodno su ušli u našu orbitu prije milijardu godina pa će zbog toga još 2 milijarde godina formirati nove zvjezde.

  Ovo znanstveno istraživanje koje će biti pušteno u javnost 01.07.2025. samo djelomično objašnjava zašto Mliječni put okružuju mrtve galaksije što ju čini jedinstvenom. Trenutačna znanstvena pretpostavka spominje da se u našoj skupini galaksija nalaze 2 velike (Andromeda i naša) pa njihov međusobni utjecaj uništava manje galaksije.

   To je znanstvena pretpostavka, a ne potvrđena činjenica.