Ruska ekonomija danas

  Tijekom dvije protekle godine Rusija je gospodarski nadmašila sva zapadna očekivanja. Ona će ih vjerojatno nadmašivati i u bliskoj budućnosti, ali ruska ekonomija danas počinje ukazivati na probleme.

  Praktički odmah nakon početka ruske invazije Ukrajine Zapad je očekivao slom ruske ekonomije. Njegova očekivanja su bila da će bezbrojne zapadne sankcije slomiti rusko gospodarstvo i ostao razočaran rezultatom.

  Namjesto da se 2022. i 2023. slomi rusko gospodarstvo počelo je pucati europsko. Namjesto gospodarskog sloma 2022. rusko gospodarstvo pada „samo” 2.1%,a potom se brzo oporavlja. Zapadne projekcije su govorile da će rusko gospodarstvo 2023. rasti 0.7%, a ono je raslo brže od američkog i europskog, 3.6%. Istovremeno je američkog gospodarstvo bilo raslo 3.1%, a europsko 0.7%.

  Ove godine se pretpostavlja da će zbog hibridne ratne ekonomije rusko gospodarstvo porasti 3.9%. S druge strane se očekuje da će 2024. europska ekonomija rasti 0.9%, a ona američka 2.7%.

  To nam govori da je njena ekonomija i ove godine ostvarila iznimne rezultate, ali sada njenim krajem dolazi do očitog usporavanja. To govorimo pošto je u prvom kvartalu 2024. ona rasla 5.4%, drugom 4.1%, trećem 3.1% pa možemo zaključiti da će u četvrtom rasti oko 2.1%. Jasno je da govorimo o usporavanju koje ne najavljuje jako dobru 2025.

  Razlog za to su sigurno nove američke lipanjske sankcije Rusije nakon čega ona obustavlja unutrašnju trgovinu dolarima. Istovremeno su u strahu od američkih sankcija kineske banke počele odbijati ruska plaćanja.

  Riječ je o problemu koje se može zaobići i koji se zaobilazi, ali on rezultira povećanjem troškova za ruske kompanije. Istovremeno su te sankcija dovelo do problema za tečaj rublja na što Ruska središnja banka reagira dizanjem kamatne stope na 21%.

  Taj potez središnje banka je osudila čak i glavna ruski državni koncern, Rostec. Njen direktor kojeg je postavio Putin osuđuje tako visoku kamatnu stopu jer ona onemogućava daljnje investicije. On još navodi da će većina korporacija koncerna bankrotirati ako se nešto brzo ne promjeni.

  Slično kao Rostec i državne Ruske željeznice se javno bune protiv gospodarske situacije. One su u svom obraćanju javnosti najavile potpunu obustavu daljnjih investicija. Gledajući iz Hrvatske perspektive to bi bilo nevažno, ali iz Ruske gdje su željeznice najveći poslodavac… Za kompletirati tu korporativnu rusku sliku još ćemo navesti da se sve veći broj ruskih korporacija buni zbog sve kasnije naplate svojih proizvoda i usluga.

  Nakon tih lipanjskih financijskih sankcija u studenom SAD donosi nove koje udaraju na bolno mjesto. Govorimo o sankcijama protiv Gazprom banke koja je do sada bila pošteđena. To je banka preko koje su kupci plaćali ruski plin što će od 20. prosinca 2024. biti zabranjeno.

  Cilj ovih sankcija je otežati rusku prodaju plina i nafte drugim državama pošto se u trgovini neće moći koristiti niti dolar, niti euro niti britanska funta. Riječ je drugim riječima o povećanju pritiska na rusku ekonomiju koja i tako i tako gubi zamah.

  Te nove sankcije su dovele u prvih 7 dana do pada vrednosti ruske rublje od 20%, ali se potom ruskom financijskom intervencijom stanje stabiliziralo. Kada kažemo stabiliziralo ciljamo da se tečaj vratio na početne vrijednosti, ali što nas čeka u 2025. je otvoreno pitanje pošto se taj financijski potez ne može ponoviti.

  Ukratko ruska ekonomija je tijekom 2024. počela osjećati ratni zamor. Što nas čeka u 2025. ne znamo, ali s sigurnošću možemo reći da će gospodarska stopa rasta biti niža od 2024. i 2023.