Bankovne sankcije

  Ovo ljeto je SAD aktivirao nove bankovne sankcije protiv Rusije koje su postigle svoj ciljani efekat. Riječ je o sankcijama čiji glavni cilj su banke koje posluju s Rusijom.

  Priča o novim sankcijama koje imaju stvarni efekat započinje prije pola godine. Tada je Washington počeo obavještavati sve države da će sankcionirati banke koje posluju s Rusijom. Tijekom sastanka Blinken – Xi u travnju 2024. SAD je obavjestio Kinu da će poduzeti mjere protiv onih koji pomažu ruskoj vojnoj mašini.

  Krajem svibnja 2024. pomoćnik ministra vanjskih poslova SAD-a pojačava svoju poruku riječima: „Mi smo prije svega fokusirani na kineske kompanije koje podržavaju Rusiju… …Mi pored ostalog jako pažljivo gledamo na financijske institucije”. Kineski službeni odgovor na tu pretnju je bio da i Peking ima svoju kontramjere, da će odgovoriti.

  Na kraju SAD donosi svoju odluku o ignoriranju Kine i dana 12.06.2024. uvodi nove sankcije. Tom odlukom je ministarstvo financija SAD-a dobilo ovlasti da kazni strane financijske institucije koje pomažu „rusku vojnu” industriju. Zajedno s tim sankcijama uvedene su i one za kineske kompanije koje prodaju procesore Rusiji, ali one su nam ovdje manje važne. Općenito govoreći one su manje važno pošto Rusija može kupovati procesore i čipove preko trećih država pa joj to nije problem.

  U skladu s tim novim financijskim sankcijama američko ministarstvo vanjskih poslova može sankcionirati svaku banku koja posluje s Rusijom. Jednostavno govoreći banke koje trguju s Rusijom će biti izbačena iz svjetske trgovine u dolarima ako krše sankcije.

  Prva poslovna reakcija na te sankcije nam dolazi iz Austrije gdje Raiffeisen bank 10.06.2024. obustavlja dolarske transakcije s Rusijom. Rusija s druge strane na dan kada započinje primjena novih sankcija, 12.06.2024. obustavlja trgovinu dolarima i eurima na svojoj burzi.

  To je bio samo početak provođenja novih sankcija,a potom se stanje pogoršalo. Ruski izvori nam govore da tijekom ljeta čak 98% kineskih banaka odbija primiti uplate iz Rusije. Po tom pitanju nema nikakve veze o kakvim je uplatama riječ, pošto su kineske banke užasnute idejom o napuštanju dolarskog tržišta. Ta kineska panika u stvarnosti ukazuje da priče o izbjegavanju SWIFT-a putem kineskog CPS-a ili ruskog SPFS sustava za plaćanje ne funkcioniraju.

  Pošto to ne funkcionira ove najnovije sankcije su dobro potresle rusku ekonomiju. Sve ono što je Rusija uvozila iz Kine je nakratko postalo teško dostupno,ali na kraju situacija se postepeno normalizira. Jedna od solucija izbjegavanja novih sankcija je vršenje plaćanja putem financijskih institucija trećih država. Druga solucija za ruske korporacije je kupovina zlata u Rusiji, potom prodaja tog zlata u Hong Kongu i na kraju plaćanje putem banke iz Hong Konga. Treća solucija koju se spominje su kriptovalute i tu ćemo stati.

  Američke financijske sankcije su izazvale gospodarski zemljotres u Rusiji, ali stanje se potom stabiliziralo. Ono se stabiliziralo na način da ruske kompanije moraju više plaćati za uvoz iz Kine jer se plaćanje vrši preko posrednika. Tu ova priča staje,a počinje nova o zloupotrebi dolara u političke svrhe i što o tome misle regionalne i svjetske sile.