Svjetska rezervna valuta
Dolar je kao što svi znamo svjetska rezervna valuta. On je to bio od završetka Drugog svjetskog rata pa sve do danas. Niti napuštanje zlatnog standarda nije dovelo do promjene njegovog statusa.
Da dolar je sada već možemo reći 80 godina svjetska rezervna valuta, ali ovo razdoblje polako počinje završavati. To nas dovodi do globalnog financijskog problema koji je istovremeno kratkoročni i dugoročni. Kratkoročni problem predstavlja trenutačna iznimna snaga dolara koja Amerikancima omogućava kupovinu jeftinijih stranih proizvoda. S druge strane ta snaga otežava izvoz američkih proizvoda i dovodi države s javnim dugom u dolarima pred bankrot. To predstavlja problem za svjetske financije, ali ne i za trenutačni status dolara.
Dugoročni problem dolara je puno nezgodniji, opasniji. Taj problem predstavlja pad udjela SAD-a u svjetskoj ekonomiji koji ujedno dovodi do pada važnosti dolara u svjetskoj ekonomiji. Trenutačno američka valuta predstavlja 60 % svih svjetskih deviznih rezervi i to se svake godine smanjuje.
Kada govorimo o svjetskoj trgovini imamo drugačiju situaciju. U prosincu 2022 godine 42 % svjetske trgovine se realiziralo u dolarima, 35 % u eurima dok je udio ostalih valuta pojedinačno bio ispod 10 % (SWIFT podaci). Tu već par godina imamo stabilnu situaciju u kojoj se udio kineske valute kreće između 2 i 3 %.
Izbacivanje Rusije iz SWIFT-a je ostavio gorak okus u ustima drugih ambicioznijih država. Iz njihove perspektive danas je Zapad Rusiju izbacio svjetskog platnog prometa, a sutra može nas. Time su dolar i SAD izgubili u očima svijeta status organizacija koje neće zloupotrebiti svoje pozicije. Zbog toga je Kina počela pritiskati Saudijsku Arabiju da prihvati plaćanje nafte u yuanu. To se još nije dogodilo, ali…
Inače ozbiljnije države su od ranije bile svjesne moguće zapadne političke zloupotrebe sustava internacionalnog plaćanja SWIFT. One u tu zloupotrebu nisu htjele vjerovati, ali su istovremeno trebale biti spremne na nju.
Zbog toga su Kina i Rusija već ranije osnovali svoje sustave internacionalnog plaćanja neovisnog od Europe i SAD. Rusija je osnovala svoj SPFS, a Kina svoj CIPS sustav. Dok se CIPS sustav nalazio u globalnoj eskpanziji još prije od ruske invazije Ukrajine, Ruski tek sada doživljava “popularnost”.
Kako bi se izbjeglo korištenje dolara ove dvije države su dogovorile trgovinu putem CIPS-a s plaćanjem u yuanu. S druge strane Rusija i Iran su postigli svoj dogovor o izbjegavanju dolara korištenjem SPFS sustava.
Ekonomisti znaju da ovo ukazuje na začetak novog svjetskog financijskog poretka i nestanak dominacije dolara. Realisti znaju da se to neće dogoditi od jutra do sutra i da neće biti riječ o katastrofalnoj tranziciji. Oni očekuju novu verziju sastanka iz Breton Woodsa na kojemu će biti uspostavljen novi svjetski financijski poredak. Riječ je po njim o poretku koji će se temeljiti na dolaru, euru, yuanu i možda rupiji.
Riječ je o prelasku na novi režim koji će biti postepen pa stoga oko toga ne treba raditi paniku. Jednostavno riječ je o transformaciji sistema koju je dodatno ubrzalo izbacivanje Rusije iz SWIFT-a.
Zapadni propagandisti će tu promjenu ignorirati ili govoriti u stilu da se ništa realnog nije promjenilo. U propagandnim porukama oni će vikati da je potpuno nevažno da li Kina koristi u svojoj trgovini dolar ili drugu valutu. To će biti laž u koju će mnogi povjerovati.
[…] Tada smo pored ostalog naveli da se po SWIFT-u 42% svjetske trgovine realiziralo u dolarima, a 37% u eurima. Rekli smo po SWIFT-u, internacionalnom načinu plaćanja kontroliranom od strane SAD-a. Osim ovog […]