Leapmotor

  Fiat je u našim krajevima bio poznat po automobilima, ali u poslovnom svijetu po dogovorima. Danas se nastavlja ta njegova poslovna tradicija poslovnim dogovorom s korporacijom Leapmotor.

  U svijetu se Fiat proslavio u doba Hladnog rata i carina koje su štitile domaću proizvodnju od uvoza. Kod nas u Hrvatskoj i ostalim državama nekada u sastavu Jugoslavije poznati su nam automobili Zastava 750 i Yugo. Riječ je bila o jugoslavenskim verzijama automobila Fiat 600 i Fiat 128 za što je Zastava plaćala licencu Fiatu. Identična situaciju nalazimo u isto tako komunističkom SSSR-u što predstavlja jedan način poslovnih dogovora Fiata.

  Sličnu situaciju nalazimo i u „problematičnijim” kapitalističkim državama kao što su to Egipat i Indija. Fiat ulazi u Indiju 1951. sklapajući dogovor o suradnji s lokalnom kompanijom, dok u Egipat s državom. Konkretno egipatska državna korporacija El Nasr proizvodi automobile Fiat pola stoljeća (1959-2009.). Različite vrste poslovnih dogovora o proizvodnji su bili dogovoreni s još bezbroj država (Brazil, Turska…), ali ih nema smisla spominjati.

  Stvaranjem svjetske trgovinske organizacije (WTO) i ukidanje visokih carina je bio jedan od razloga gotovo uništenja Fiata. Drugi razlog su bili nepopularni modeli i/ili cijene pa se Fiat našao u problemima. Iz njih izlazi dogovorom prvo s Chryslerom,a potom i Peugeotom što dovodi do stvaranja korporacije Stellantis.

  Slično kao i ranije korporacija Fiat Stellantis proizvodi nepopularne modele pa njegovi tržišni udjeli padaju. To je razlog za sklapanje novog poslovnog dogovora čiji cilj postaje kineska korporacija Leapmotor.

  Leapmotor je praktički novonastala kineska korporacija pošto se ona formira tek 2015 godine. Prospekt s kojim ova korporacija izlazi na burzu 2022. govori da su godinu dana ranije proizveli 43,748 električnih automobila, a u prvoj polovici 2022. njih 51,994. U toj objavi za investitore se još hvale da njihova digilatizirana AI omogućena tvornica ima kapacitet od 200 000 automobila godišnje.

  To sve lijepo zvuči, ali onda polovicom 2023. dolazi odluka Kine o završetku subvencioniranja proizvodnje električnih automobila. Cilj te odluke je smanjivanje broja proizvođača automobila ili ako želite drugačije konsolidacija tržišta.

  Kako je Leapmotor iz kineske perspektive maleni proizvođač on je trebao čudo, a onda se ono dogodilo. Stellantis koji možemo slobodno reći nema vlastitu proizvodnju električnih automobila je trebao partnera pa mu je pokucao na vrata. To dovodi u listopadu 2023. do dogovora o poslovnom savezništvu ove dvije korporacije.

  U tom dogovoru se konkretno navodi da će Stellantis u zamjenu za investiciju 1.5 milijardi eura dobiti 20 % dionica Leapmotora i 2 člana upravljačkog odbora. U zamjenu za taj novac Stellantis je dobio prava proizvoditi i prodavati Leapmotor automobile u državama koje se štite od uvoza visokom carinama. Sigurni smo da se ovdje mislilo na SAD, Europsku uniju i na kraju Indiju.

  Zahvaljujući tom dogovoru Stellantis i Leapmotor su počeli proizvoditi svoj električni automobil u Poljskoj. Ona je izabrana pošto je tamošnja cijena proizvodnje (radnika ?) slična onoj u Kini. To će omogućiti da automobili iz ove tvornice čiji vlasništvo je podjeljeno 51%:49% u korist Stellantisa koštaju manje od 20 tisuća eura.

  Ukratko riječ je o prvom električnom automobilu koji se u cijenovnom smislu može natjecati s benzinskima. To govorimo pošto najjeftiniji benzinski automobili koštaju oko 15 000 eura !?