Kineska automobilska industrija
Kina je ove godine postala najveći svjetski izvoznik automobila što zaslužuje pažnju i poštovanje. Istovremeno s stupanje na prvo mjesto u svijetu kineska automobilska industrija ili preciznije njene korporacije vode u Kini borbu na život i smrt koja će odlučiti njihovu budućnost.
Službeni podaci nam govore da je Kina u prva tri mjeseca ove godine izvezla 1.07 milijuna vozila. Time je postala najveći svjetski izvoznik automobila prestigavši Japan koji ih je izvezao „samo” 954 185. Ti službeni podaci realno ne predstavljaju neko iznenađenje pošto znamo da je Kina još prošle godine po ovom pitanju prestigla Njemačku.
Tijekom 2022 godine Kina je tako izvezla 3.2 milijuna automobila dok ih je Njemačka izvezla 2.6 milijuna. Kada govorimo o tim kineskim izvoznim uspjesima nužno biva napomenuti da nije riječ samo o „kineskim” vozilima. Time želimo reći da Renault, Dacia proizvodi automobile u Kini (slika), a isto rade BMW, Tesla i drugi…
Govoreći konkretno o kineskim automobilskim markama cinici će reći da njihov ovogodišnji izvozni uspjeh biva povezan s ruskim sankcijama. Oni će to reći jer su kineske korporacije u prva 3 mjeseca ove godine izvezla u Rusiju 64 483 automobila. Riječ je o istinitom podatku, ali nema smisla njemu davati preveliku važnost jer je samo SAIC korporacija izvezla 313 000 automobila. To nam govori da je izvoz u Rusiju zanimljiv Kini, ali ipak nije toliko važan.
Nakon što je Kina možemo slobodno reći preuzela kontrolu nad svjetskim tržištem automobila došlo je vrijeme za „neobičnu” državnu intervenciju. Riječ je o savršenoj oluji koji ju stvorila i potpuno isplanirala kineska vlada. Tu savršenu oluju čine istovremeno stupanje na snagu novih ekoloških standarda po pitanju automobila na fosilna goriva i završetak subvencija za električne automobile.
Zbog toga ovo proljeće u Kini obilježava borba na život i smrt kineskih automobilskih korporacija. To rezultira drastičnim padom cijene automobila kao i smanjenem prodaje pošto Kinezi smatraju da će cijene još pasti.
Cilj Narodne Republike Kine je ovim „radikalnim” mjerama likvidirati veliki broj proizvođača automobila što bi dovelo do konsolidacije tržišta. Po riječima generalnog sekretara Organizacije proizvođača putničkih vozila: „na kraju tvrtke s malenom prodajom ili lošom tehnologijom će biti lako uništene”.
U određenom smislu Kina ovom politikom želi ponoviti strategiju s smartphone proizvođačima. Prije 8 godina ih je bilo 100, a sada postoje 4 velika proizvođača i još neki maleni koji jedva preživljavaju.
Kineski proizvođači suočeni s ovim vladinim pritiskom pokušavaju po svaku cijenu i na svim tržištima prodati svoje proizvode. Tim dizanjem prodaje prije svega električnih automobila oni se nadaju stvoriti kritičnu masu koja će im omogućiti preživljavanje. Tko će uspjeti u tom cilju osim korporacija u državnom vlasništvu predstavlja otvoreno pitanje. Jedino što se s sigurnošću zna biva da Kina polako odustaje od proizvodnje vozila s motorima na unutarnje sagorjevanje.
Nove mjere, nova državna ograničenja koja stupaju na snagu prvog srpnja.2023. za ove automobile ne predstavljaju njihov kraj. To ne predstavlja njihovu zabranu nego poslovne gubitke koje će pretrpiti njihovi proizvođači koji se moraju praktički s gubicima riješiti neprodanih vozila.
Pretpostavlja se da će nakon ove darwinovske borbe za preživljavanje kineskih automobilskih korporacija ostati samo nekoliko njih. Dobar dio tih preživjelih korporacija će tada biti veći od najvećih zapadnih čime započinje noćna mora europske i američke automobilske industrije. Tek nakon toga će biti nastati pravi problemi za zapadne automobilske korporacije.