Hrvatska ekonomija

  Prije više od 20 dana Europska unija je izašla s izvještajem o stanju naše ekonomije i zahtjevima provođenja budućih mjera. Zaključak izvještaja je da Hrvatska ekonomija dobro stoji, ali i da treba provesti dodatna EU uputstva.

  Izvještaj započinje s 10 točaka u kojima se objašnjava legalno pravo Europske unije da nas provjerava i naređuje provođenje zakona. Nakon toga prelazimo na točku 12 koja navodi da je Hrvatska 27.05.2025. zatražila dopuštenje za povećanje vojne potrošnje. Riječ je o zahtjevu koji je odobren zahvaljujući čemu će Hrvatska moći imati proračunski manjak veći od 3% BDP-a.

  U sljedećoj točki se navodi da je proračunski manjak Hrvatske 2023. iznosio 0.8% BDP-a, a sljedeće 2024 godine 2.4%. Bez obzira na to udio javnog duga u BDP-u se smanjio s 61.8% u 2023. na 57.6% na kraju 2024.

  Očekuje se da će ove, znači 2025 godine ekonomija Hrvatske porasti 3.3%, a sljedeće 2026. će rasti 2.9%. To bi trebalo dovesti do daljnjeg smanjivanja udjela javnog duga u BDP-u.

  Bez obzira na te uspjehe Hrvatska se suočava s izazovima po pitanju inovacija, dizanja kompetitivnosti, pristupačnih kuća/stanova, sigurnosti voda, aktivnim radnim politikama za manjine…

  Hrvatska istraživanja i inovacije pate od dva osnovna problema. Prvi je da postoji cijeli tucet instituta za istraživanje u sklopu sveučilišta. Njihov veliki broj dovodi do toga da oni nemaju dovoljno novca za istraživanje pošto svaki od njih dobiva sve manji udio kolača. Hrvatska bi trebala smanjiti njihov broj što bi trebalo dovesti do boljih rezultata s identičnim troškom. Drugi problem predstavljaju nedovoljna ulaganja države i poduzetnika u inovacije.

  Sljedeći domaći problem po mišljenju Europske unije je ekstremno visoka cijena električne energije za poslovne subjekte. Po ovom pitanju Hrvatska ima 3 najvišu cijenu struje u Europi !? Nakon toga se govori da bismo mogli smanjiti cijenu energije ubrzanim postavljanjem novih solarnih elektrana i sličnog. To po našem mišljenju nije točno jer su obnovljivi izvori skuplji od fosilnih pa bi rekli da EU ima fiksaciju protiv fosilnih goriva. U određenom smislu to eurokrati i priznaju pošto na kraju ove točke (28.) da bi cilj bio smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima.

  Ukratko po ovom pitanju EU još traži da Hrvatska napokon započne s modernizacijom električne mreže i uvođenjem pametnih satova za struju. U sljedećoj točki se navodi da će Hrvatska imati beneficije od ubrzanja klimatske adaptacije i u skladu s tim od provođenja mjera boljeg upravljanja vodama.

  Govoreći o transportu Hrvatska ima najniži udio vozila koja koriste obnovljiva goriva u Europskoj uniji (0.9% prema 10.8% u EU). Ona bi stoga trebala ukinuti fosilne subvencije i maksimalnu visinu cijene goriva. Ukidanje tih mjera bi dovelo do povećanje cijena (naš komentar) i povećalo korištenje obnovljivih izvora u transportu.

  Gledajući podatke za 2023. rizik od siromaštva u Hrvatskoj je i dalje visok. Hrvatska u usporedbi s drugim članicama EU daruje gotovo najmanje socijalne pomoći u Europskoj uniji svojim siromašnim građanima. Mirovine su isto tako relativno niske !?

  Po pitanju zdravstva naš gorući problem je manjak doktora u ruralnim područjima. Drugi dio problema je da se praktički ne koristi internet zdravstvo.

  U skladu s svim navedenim Europska unija predlaže da Hrvatska drastično poveća potrošnju za vojsku, riješi problem fragmentiranih istraživačkih instituta nakon čega se dava opis, naređenje za provođenje velikog broja energetskih politika.

  Prva od njih je smanjivanje cijena struje za poslovne subjekte putem novih izvora obnovljive energije. Potom slijede modernizacija električne mreže, smanjivanja grijanja na plin i promoviranje/nametanja toplotnih pumpi. Posljednja od zatraženih mjera koje bi Hrvatska trebala provesti je ukidanje fosilnih subvencija u transportu.

  Nakon toga se još navode aktivne mjere zapošljavanja, balansirana raspodjela zdravstvenih radnika, investiranje u internet zdravstvo i slično.

T  o su mjere koje bi Hrvatska u sljedećem razdoblju trebala provoditi. O tim mjerama ili preciznije kritikama njih se nije previše govorilo za razliku od euroskeptične Mađarske koja je počela vikati. U usporedbi s mjerama koje nam je Europska unija predložila 2019. ovo u realnosti ispadnu sitnice. Važno je još navesti da su u teoriji članice EU nužne provesti navedene mjere, ali ih u stvarnosti niti jedna ne provodi 100%.