Gruzijska melodrama

  Na izborima u Gruziji održanim 26.10.2024. poštenu pobjedu koju je ostvarila vlada osporavaju predsjednica, oporba i Zapad. Time započinje gruzijska melodrama koja ima minimalne šanse preći u novi zapadni državni udar.

  U osnovi Gruzijci su podjeljeni po razmišljanju da li žele biti neutralni između velikih sila ili u zapadnom bloku. Za neutralnost se na izborima zalagala vlada, a za savez s Zapadom oporba. Tijekom izborne kampanje vlada je možemo reći koristila države resurse za svoju promociju, a oporba one predsjednice i takozvanih nevladinih organizacija.

  Birači su na kraju izabrali vladajući stranku dajući joj 53% glasova i 89 od 150 mjesta u parlamentu. Ne praktički odmah nego u pravom smislu odmah nakon izbora, znači 27.10.2024. Organizacija za sigurnost i suradnju u Europi je izbore proglasila poštenim. U službenom izvještaje ove organizacije čiji članovi su SAD, Njemačka, Rusije, Francuska… se govori:

„Birači su imali slobodni izbori između 18 stranačkih lista i kandidata koji su mogli otvoreno voditi kampanju… …Naši promatrači su uočili da je pravni okvir bio odgovarajući za vođenje demokratskih izbora… …Masivno prisustvo građana i promatrača zajedno s raznolikošću glasova ukazuje na sistam koji se još razvija i evoluira s demokratskom živošću u svojoj izgradnji.”

  Ukratko OSCE kao glavna internacionalna organizacija za kontrolu poštenosti izbora je ove u Gruziji ocjenila poštenima. U zaključku se inače osuđuje polarizacija gruzijskog društva, zabrana stranog financiranja nevladinih organizacija i slično.

  Odmah po objavljivanju izbornih rezultata Salome Zurabashvili, gruzijska predsjednica i bivša djelatnica ministarstva vanjskih poslova Francuske proglašava da je došlo do izborne prevare. Ona je tu optužbu ponavljala i ponavlja, ali odbila pružiti dokaze koji ukazuju na prevaru.

  Kako bi se smirila polemika koju pokreću predsjednica i prozapadna oporba Gruzija ponovno vrši djelomično brojenje glasova. Rezultat je bio sličan, gotovo identičan prvobitnom prebrojavanju pa je možemo reći službeno stranka Gruzijska san proglašena pobjednikom.

  Bez obzira na to oporba ne prestaje govoriti da su pokradeni na izborima i traži ponavljanje izbora. Predsjednica Gruzije pored ostalog traži intervenciju Europske unije i SAD-a kako bi podržali demonstrante protiv vlade. Po cijelom tucetu pravnih interpretacija taj poziv predstavlja veleizdaju, ali oko toga se nitko ne nervira.

  Trenutačno se prozapadna oporba poziva na dva gruzijska zakona kako bi poništila ove izbore. Prvi zakon govori da predsjednik/ca saziva prvu sjednicu gruzijskog parlamenta,a drugi da 2/3 zastupnika trebaju ući u parlament da bi on stupio na snagu.

  Po pitanju moguće sabotaže od strane predsjednice gruzijski premijer izjavljuje da je ustav jasan. U ustavu se navodi jasna odredba na osnovu koje mora biti održana prva sjednica parlamenta. Tu odredbu predsjednica ne može sabotirati pošto je prisiljena poštivati Ustav Gruzije. Isto tako po pitanju odustajanja od parlamentarnog mandata članova oporbe on navodi da političar tek nakon ulaska u parlament zakonski može dati otkaz. On ne može dati otkaz ranije niti stranačke liste koje su se natjecale na izborima ne mogu biti poništene.

  U određenom smislu Europska unija se pomirila s rezultatima izbora u Gruziju. Nakon Trumpove pobjede u SAD, ona ima puno važnije brige pa stoga 07.11.2024. s zajedničkom izjavom izlaze Francuska, Njemačka i Poljska. U njoj one pozivaju vladu Gruzije da ukine zabranu američkog i europskog financiranja „nevladnih organizacija”, ako želi u EU. Drugim riječima Europska unija se pomirila s pobjedom gruzijske vladajuće stranke čime završava gruzijska melodrama.