Dragi gost
Agresor, okupator i slično Vladimir Putin je 2026. iznenada postao dragi gost većeg broja država. Riječ je o propagandom uspjehu za koji nije niti kriv niti dužan, ali u njemu može slobodno uživati.
Prvi dio tog puta propagandnog uspjeha postaje glavni grad Kirgistana, Biškek. U njega je on 31.08.2026. doputovao radi sastanka Šangajske skupine država osnovane 1999. Osim onog klasičnog sastanka svih čelnika država zajedno Putin je održao sastanke s predsjednicima/premijerima Kine, Kazahstana, Irana, Turske i Armenije.
Mediji su obavješteni da se sastanak s predsjednikom Kine vodio o gradnji novog plinovoda. Onaj s Turskom je vođen o sigurnosti na Crnom moru, a Armenijom o njenoj proEU politici i uhićenjima članova oporbe. Posebnu specifičnost je imao sastanak s predsjednikom Irana jer je to njihov prvi susret nakon SAD napada.
Ubrzo potom se održao sastanak BRICS država u Indiji. Na ovom sastanku ciljano održanom 11.09.2026., znači točno četvrt stoljeća nakon napada u New Yorku Putin je ispao najdraži gost. On je to bio, ali najočekivaniji gost sastanka postaje Xi Jinping koji prvi put nakon minirata 2020. protiv Indije dolazi u nju.
Dolazak ruskog predsjednika na sumit BRICS država predstavlja politički presedan jer od 2022., nakon invazije na Ukrajinu on nije putovao na njih. Rusija u internoj propagandi iskorištava ovaj skup kako bi dokazala utjecaj Putina u svijetu. U najavi skupa glasogovornik ruskog predsjednika govori o prodaji nuklearnih reaktora Indiji, nevidljivog aviona SU-57 i o raketama koje Indija i Rusija zajedno proizvode.
Na samom skupu Putin govori kako je Zapad uveo 30.000 sankcija protiv Rusije, a ona i dalje ponosno stoji. Složiti ćete se da je riječ o lijepom PR za Rusiju ?
Istovremeno s ta dva sastanka Rusija se prvi put od 2022. pojavila na skupu G20 država. Riječ je o skupu 19 gospodarski najmoćnijih država zajedno s EU i Afričkom unijom. Znači u skupinu G20 se nalaze SAD, Kina, Njemačka, Francuska, Indija, Rusija, Brazil, Južna Afrika, Indonezija…
Nakon ruske invazije Ukrajine Rusija je bila izbačena iz ove organizacije,a sada se bez obzira u nju vratila. Europske države su ostale šokirane kada se na skupu pojavio ruski ministar financija i predstavnik središnje banke. Njih je osobno pozvao američki predsjednik Donald Trump što rezultira diplomatskim incidentom.
Cilj američkog predsjednika je pored ostalog da na sastanak šefova država skupine G20 dođe Vladimir Putin. Riječ je o sastanku koji će se održati za približno 3 mjeseca,a Moskva se premišlja doći ili ne. S jedne strane riječ bi bila o novom PR uspjehu Putinova režima, a s druge strane tamo bi bio bombardiran europskim kritikama.
Istovremeno s tim događajima američki predsjednik je zatražio od ukrajinskog da prestane gađati ruske rafinerije. Po njemu svjetska ekonomija ovisi o ruskoj proizvodnji dizela pa uništavanjem ruskih rafinerija Ukrajina uništava svjetsku ekonomiju.
Preciznije bi po nama bilo reći da je za nestašice dizela odgovoran SAD svojim napadom na Iran. Nakratko smo svi odahnuli misleći da je taj rat završio, a onda smo otkrili da nije pa cijena nafte leti u nebo. Tome su pomogli iranski saveznici Huti koji osvajaju otok na ulazu u Crveno more preteći zatvaranjem Sueskog kanala.
Zbog toga je cijena nafte odletila u nebo,a Rusija uživa. Njena ekonomija ovisi o prodaji nafte i plina pa što je svjetska cijena veća to je Rusiji bolje.