COP 29

  Prekjučer je u Azerbejdžanu počeo COP 29. Riječ je o okupljanju na kojemu će sve svjetske države govoriti o borbi protiv klimatskih promjena i tražiti novac za nju od bogatih.

  Riječ je o sastanku država koji se održava svake godine kako bi nas prije svega uvjerio o nužnosti borbe protiv klimatskih promjena. Na ovo klimatsko okupljanje dolaze predstavnici praktički svih svjetskih vlada pa je u propagandnom smislu “prava” stvar.

  Na okupljanju koje se održalo prije točno 2 godine u Egiptu (COP 27) su razvijene države prihvatile financiranje nerazvijenih. One su još ranije obećale da će s 100 milijardi dolara godišnje financirati zeleni razvoj nerazvijenih,a sada su to obećanje pojačale.

  Za razliku od tog okupljanja kojeg obilježava za Zapad kapitulacija sljedeći skup COP 28 održan u UAE obilježavaju svađe. U određenom smislu ovaj skup je najbolje okarakterizirao njegov domaćin izjavom: „Molim Vas pokažite mi put koji ukazuje da će odustajanje od fosilnih goriva dovesti do održivog razvoja pod uvjetom da ne želite odvesti svijet u pećine”.

  U određenom smislu ovogodišnji skup je još tijekom priprema iz ekološke perspektive krenuo u krivom smjeru. To govorimo pošto azerbejdžanski predsjednik Ilham Aliyev u travnju 2024. izjavljuje da će braniti interese država koje ovise o prodaji nafte i plina.

  To predstavlja prvi problem COP-a 29,a drugi predstavljaju svađanja oko novca. Glavni cilj ovogodišnjeg skupa je borba za novce koje razvijeni „moraju” pokloniti nerazvijenima. Zbog toga se današnji skup inače zove i financijski COP.

  Prije nego što počinjemo o njemu samome red nam je navesti da su 2022. OECD države mobilizirale 115.9 milijardi dolara pomoći nerazvijenima. Riječ je o svoti kojom je za 15.9% premašen postavljeni cilj od 100 milijardi čime se OECD ponosi.

  On se njime ponosi kao i članicama koje su dale taj novac nerazvijenima, ali za ove druge je to nedovoljno. Kao primjer toga što nerazvijeni traže navodimo primjer Afrike čije države ultimativno zahtjevaju minimalno 1000 milijardi dolara godišnje. To je pozicija koju afričke države zastupaju na ovogodinjem financijskom COP-u u Bakuu.

  Ti nerazumni zahtjevi nerazvijenih predstavljaju prvu očekivanu svađu na COP 29. Drugu predstavlja odgovor na pitanje koje su države razvijene pa trebaju financirati nerazvijene, a koje to nisu. Trenutačno se razvijenim državama smatraju samo europske, SAD, Kanada, Australija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja. To znači da su prebogate zaljevske monarhije i Kina oslobođene financiranja nerazvijenih.

  Zapad smatra Kinu razvijenom državom koja ima sve obveze kao i druge razvijene države. S druge strane sama Kina se najoštrije protivi toj definiciji tvrdeći da je država u razvoju pa stoga nema obveze razvijenih. Identičnu situaciju imamo s ekstremno bogatom Saudijskom Arabijom koja tvrdi da je i dalje država u razvoju.

  Ukratko sastanak COP 29, financijski COP će obilježiti svađe nerazvijenih i razvijenih kao i one između bogatih država. Tome trebamo dodati i Trumpovu sjenu nad ovim okupljanjem. Njegova vlada sigurno neće zaustaviti zelenu tranziciju u SAD nego ju samo usporiti. To govorimo pošto on neće zaustaviti razvoj novih zelenih tehnologija, ali će istovremeno nastaviti razvijati jeftinu američku fosilnu energiju. Pitanje koje će visiti nad COP 29 je da li će poštivati obveze koje potpiše Bidenova administracija ?

  To je na ovom skupu pitanje na koje će odgovor stići tek u siječnju 2025.