Čestitke Indiji

  Po službenim podacima Indija je prošle godine prešla granicu od milijardu iskopanih tona ugljena. Zbog toga šaljemo čestitke Indiji koja se modernizira na jeftinoj fosilnoj energiji.

  Europska unija je kao što svi znamo sada već relativno davno donijela odluku o prestanku korištenja fosilne energije. Riječ je od pored ostalog odluci o zabrani korištenja ugljena koja stupa na snagu 2050.

  Kako je Hrvatska u svakom pogledu napredna država ona u svojoj beskrajnoj mudrosti donosi donosi odluku da 2033. prestane koristiti ugljen. Mi smo ovdje bili sarkastični, ali ujedno moramo priznati da ta odluka ima svoju logiku. Odluka ima svoju logiku pošto je EU odlučila porezima uništiti fosilnu industriju.

  S druge strane naš prijatelj, praktički saveznik Indija se kreće drugim putem. Ona je donijela odluku o modernizaciji na temelju sve većeg i većeg korištenja fosilne energije. To se nigdje bolje ne vidi nego u njihovim državnim podacima o proizvodnji i korištenju ugljena.

  Tijekom kalendarske 2024. Indija je proizvela 988.32 milijuna tona ugljena. Kako govorimo o službenim podacima koji završavaju s 15.12.2024. možemo s uvjerenjem reći da je ona 2024. prošla cifru od milijardu tona ugljena. Govorimo o povećanju proizvodnje ugljena od 7.66% u usporedbi s istim razdobljem 2023 godine.

  Time je Indija postala druga svjetska država koja proizvodi više od milijarde tona ugljena godišnje. Normalno ona se nikako ne može usporediti s Kinom koja godišnje na svom teritoriju proizvodi 4.76 milijarde tona ugljena. Tim postojećim rudarskim kapacitetima Kina dodaje i izgradnju novih rudnika koji će godišnje proizvoditi dodatnih 1.28 milijardi tona ugljena.

  Ovoj priči o ugljenu trebamo normalno dodati i onu iz SAD-a. Bidenova administracija je u određenom smislu bila odlučila eliminirati termoelektrane na ugljen. Govorimo u određenom smislu jer su vlasnici ovih elektrana bili zakonski prisiljeni do 2038. u njih uložiti 790 milijardi dolara. Trumpova administracija od toga odustaje i najavljuje gradnju stotine termoelektrana na ugljen koji će Amerikancima dati jeftinu i „čistu” energiju.

  To samo dodatno dokazuje da je Europska unija s svojom zelenom transformacijom postala jedini ekološki otok u svijetu. Indija, Kina, pa čak i Turska promatraju negativne nuspojave europske zelene politike i govore u stilu: „hvala to je lijepo, ali nije za nas”. Naveli smo ovdje Tursku jer se nalazi u carinskoj uniji s Europskom uniji i istovremeno udvostručava korištenje ugljena.

  Nada Europske unije u uspješnost nametanja zelene tranzicije cijelom svijetu se temelji na veličini svog tržišta. Ona se temelji na ugljičnoj carini koja 2026. stupa na snagu. Njom se želi prisiliti trgovačke partnere da smanje korištenjefosilnih goriva.

  Azijska banka za razvoj čiji članovi su SAD, Njemačka, Kina, Japan, Indija… u svom izvještaju s početka 2024. govori da EU fantazira. Ona navodi da će europska ugljična carina smanjiti izvoz u EU za 0.4%, a stakleničke plinove za manje od 0.2%. Ukratko ona nema smisla.

  To u pravom smislu te riječi predstavlja razlog zašto europski saveznik Indija ignorira zahtjeve EU za zelenom transformacijom. Ona zna da s jedne strane ima veliko unutrašnje tržište koje treba razvijati,a s druge sve manje važnu Europsku uniju.

  Sve u svemu bravo za Indiju !?