Subvencioniranje fosilnih goriva

  Jedan od popularnih pojmova u ekološkom pokretu je subvencioniranje fosilnih goriva. Drugim riječima po njihovom mišljenju kao i onom sve većeg broja zapadnih organizacija sve države financiraju fosilnu industriju.

  Kada govorimo o ovoj subvenciji trebamo je prvo podijeliti u dva potpuno različita oblika. Prvi oblik predstavlja realno subvencioniranje potrošnje fosilnih goriva, a drugi birokratska definicija subvencioniranja.

  Ekonomska znanost priznaje sada već desetljećima da neke države provode u pravom smislu te riječi subvencioniranje goriva. Riječ je o prije svega siromašnim državama čiji stanovnici nisu u stanju plaćati realnu cijenu benzina i dizela pa to financira država.

  Jedan primjer tih država je Angola čiji stanovnici su na primjer 2022. plaćali samo pola cijene goriva. Konkretno Angolanci su još 02.05.2023. plaćali litru benzina 0.25 dolara,a sljedeći dan je ona skočila na 0.48 dolara. Angola je na ovu subvenciju benzina trošila 3.2 milijarde eura godišnje i to je sada prestala raditi što je dovelo do masovnih prosvjeda.

  Konkretni primjer ove države ukazuje na klasično makroekonomsko subvencioniranje fosilnih goriva. Takvih primjera ima bezbroj, ali ih nećemo navoditi nego odmah skačemo na modernu definiciju ovog procesa.

  Ako pogledate MMF definiciju mi smo u opisu Angole naveli direktne, svima vidljive subvencije. Osim njih postoje i takozvane nevidljive subvencije. Riječ je o subvencijama koje se ne dotiču proizvodne i prodajne cijene gorive nego onima koje ignoriraju efekat potrošnje goriva.

  Konkretno MMF navodi da taj negativni efekat predstavljaju ispuštanja stakleničkih plinova, negativni utjecaj na zdravlje čestica koje nastaju pri korištenju fosilnih goriva i prometne gužve. Riječ je ponovno ćemo reći po MMF-u o subvenciji fosilne industrije pošto ona ne plaća ovaj trošak. Kako svatko može priljepiti svoj broj na ove neodređene navodne subvencije mi smo to nazvali birokratska definicija subvencija.

  Sve u svemu po Međunarodnom monetarnom fondu prve i druge navedene subvencije navodno iznose 7 bilijuna dolara godišnje. U skladu s svim navedenim oni predlažu da se drastično dignu cijene goriva kako bi se uskladile s njegovom stvarnom ekonomskom i ekološkom vrednošću !?

  Kod nas postoje u osnovi 2 problema s ovom pozicijom ekoloških udruga i raznih zapadnih organizacija. Prvi problem ispadne repriza priče s Obveznim mirovinskim fondovima koji su pored ostalog osnovani da bi prikriveni dug mirovinskog sustava postao vidljivi što sada Hrvatsku ekonomski guši.

  Drugi puno rašireniji problem ispadne stanje u Europi. U Hrvatskoj i praktički svim drugim europskim državama gotovo pola cijene goriva otpada na državne poreze. Kada tome dodamo i europski nevidljivi porez neupitno prelazimo granicu od 50 % cijene goriva koja otpada na poreze i trošarine.

  Primjer te razlike između Europe i ostatka svijeta najbolje vidimo kada usporedimo cijene u SAD, Njemačkoj i Hrvatskoj. U SAD ta cijena iznosi 0.92 dolara za litru benzina dok je u Njemačkoj ona 1.91. dolar. To što smo naveli su bili podaci za 19.02.2024. dok onaj iz Hrvatske s istog portala govori o 12.02. Tu se navodi da cijena benzina u Zagrebu iznosi 1.32 dolara.

  Naša poanta bi bila čak i kada bi uvažili argumente Zelenih, MMF-a i drugih o subvencioniranju fosilne industrije oni ne bi vredili za Europu. 22 od 30 država s najvišim cijenama benzina su se prošle ljeto nalazile u Europi (Hrvatska 29) i tu bi priča o ovome trebala završiti.

5 1 vote
Article Rating
Registracija
Obavijest
guest
2 Comments
najstarije
najnovije najviše glasova
Inline Feedbacks
View all comments
Fitspresso
1 mjesec prije

Hello my loved one I want to say that this post is amazing great written and include almost all significant infos I would like to look extra posts like this

ikaria juice
25 dani prije

I love how you incorporate personal stories and experiences into your posts It makes your content relatable and authentic

Copyright © 2020 · Sva prava pridržana · Hladna Istina