Bugarski zakoni

  Bugarska se sada već godinama nalazi u totalnoj političkoj anarhiji. Počevši od travnja 2021. u njoj se održalo 6 parlamentarnih izbora bez pobjednika,a uskoro će i sedmi. U te 3 godine doneseni su samo pojedinačni bugarski zakoni koji imaju opću podršku.

  Do početka političke anarhije u Bugarskoj dolazi 2021. nakon izbornog poraza stranke GERB koja do tada vlada. Šef ove stranke Bojko Borisov je sigurno najzanimljivi tamošnji političar. Bivši tjelohranitelj posljednjeg komunističkog lidera Bugarske Todora Živkova,a potom cara i premijera Simeona II Borisov vlada državom između 2009. i 2021. kada gubi izbore. On ih najvjerojatnije gubi pošto tijekom njegove vladavine Bugarska postaje najkorumpiranija država u EU.

  Realno gledajući on pobjeđuje na izborima u travnju 2021., ali ne uspjeva formirati vladu pa u srpnju imamo nove izbore. Njih on u pravom smislu te riječi gubi, ali nova vlada nije formirana pa se u studenom ponavljaju. Nakon njih dolazi do formiranja kratkotrajne vlade koja se ubrzo raspada pa se u listopadu 2022. održavaju novi izbori.

  Na njima pobjeđuju GERB i Borisov, ali ne uspjevaju naći partnere za formiranje vlade. To dovodi do novih izbora 2023. nakon kojih s formira kratkotrajna koalicione vlade.

  Tu vladu sastavljaju GERB kao pobjednik izbora i PP kao stranka koja je druga po osvojenim zastupničkim mjestima. Ove dvije stranke zajedno su osvojile apsolutnu većinu parlamentarnih mjesta tako da je vlada jednostavno izabrana.

  Prilično brzo nakon formiranja vlada stvara kontroverze donošenjem dva navodno proturuska zakona. Prvim zakonom ona prisiljava Lukoil da proda svoju bugarsku refineriju koja je tamošnji monopolist. Drugi zakon koji diže puno veću prašinu je onaj o porezu na tranzit ruskog plina. Riječ je o zakonu protiv kojeg ustaju članice Europske unije koje bi ga na kraju trebale plaćati. Zbog toga u prosincu 2023. bugarska vlada odustaje od ovog poreza koji joj je trebao puniti proračunske rupe.

  Par mjeseci kasnije vlada koja se trebala temeljiti na stalnim rotacijama mjesta se raspada. To dovodi do izbora u lipnju 2024. na kojim GERB ponovno pobjeđuje, ali ne može formirati vladu. Kako ju nisu u stanju formirati niti druge stranke u listopada su se trebali održati novi izbori.

  Iako vlada nije bila formirana nakon lipanjskih izbora, parlament je bio pa on u skladu s tim donosi zakone. Najkontroverzniji doneseni zakon neupitno postaje „antiLGBT” zakon. Napisali smo to u zagradi pošto nije riječ o antiLGBT zakonu nego ga tako nazivaju na zapadu.

  Riječ je o zakonu kojeg predlaže najmanja stranka u Bugarskom parlamentu (Velichie) i u kojemu se govori o zabrani LGBT promocije u školama. Protiv tog prijedloga zakona su glasovala samo 22 zastupnika pa je on bez problema 07.08.2024. izglasovan.

  Po nama glavna zanimljivost ovog zakona je da ga praktički svi Bugari podržavaju. Time želimo konstatirati da mu se praktički nitko nije htio usprotiviti dva mjeseca prije novih izbora. Ukratko stranke su uplašene da će biti kažnjene od birača ako glasuju protiv njega,a na kraju slično reagira i predsjednik Radev (slika) koji 15.08. bez obzira na sve zapadne prosvjede potvrđuje zakon.

  Kako kritičari nisu uspjeli blokirati zakon u Bugarskoj sada traže da ju Europska unija kazni. Pošto se ova država ponovno nalazi u izbornoj kampanji uvjereni smo da njihove političare trenutačno boli briga za EU. Njih boli briga, ali ne i bugarskog predsjednika koji 4 dana nakon donošenja „antiLGBT” zakona poništava, odgađa nove izbore. Očito je njegov cilj da se izbori održe nakon smirivanja polemika oko zakona kojeg je on osobno potvrdio iako čovjek navodi druge razloge.