Azil u Hrvatskoj 2019
Kako je prije kratko vremena izašao izvještaj Europske unije s svim statističkim podacima o azilantima 2019 godine smatrali smo da nam je dužnost analizirati ga iz domaće perspektive.
Prvo što upada u oči je da je taj izvještaj napisan u skladu s razgovorima koje su proveli europski organi s takozvanim nevladinim udrugama. Mi ovdje na Hladna istina uvijek govorimo takozvanim nevladinim udrugama jer je većina njih financirana od strane stranih državnih organa. Samo ćemo ovdje navesti da je na primjer u pisanju ovog izvještaja sudjelovao Hungarian Helsinki Committee koji oko 40 % svog financiranja dobije od EU i UN dok sljedećih 32 % dolazi od Open Society. Iz Hrvatske u sastavljanju izvještaja je sudjelovala organizacija Are You Syrious.
Prošle 2019 godine Hrvatska je osvojila brončanu medalju u Europskoj uniji po broju porasta zahtjeva za azilom. „Zlatnu medalju” nam je „ukrala” Malta koja je imala porast broja zahtjeva za azilom od 92 %, Cipar je imao porast od 76 %, a Hrvatska na trećem mjestu porast od 75 %. Znači ako ignoriramo otočne članice Europske unije Hrvatska je u 2019 godine imala daleko najveći porast zahtjeva za azilom pošto je u Sloveniji koja je sljedeća na ovoj ljestvici taj porast iznosio “samo” 33 %.
Taj porast zahtjeva za azilom u Hrvatskoj je u postocima bio eksplozivan, ali brojčano još uvijek nije jer spadamo u kategoriju države gdje je predano manje od 4.000 zahtjeva za azilom. To više zabrinjava jer pokazuje u kojem smjeru se kreće Hrvatska, jer pokazuje da se Hrvatska počela kretati u smjeru zapadnoeuropskih multikulturalnih država.
Vrativši se natraga na postotke zanimljivo je primjetiti da migranti koji daju zahtjev za azil u Slovačkoj i Sloveniji ubrzo skuže svoju grešku pa njih 80 % poništi zahtjev za azilom. S druge strane 50 % onih koji podnesu zahtjev za azil u Hrvatskoj, Bugarskoj, Latviji i Poljskoj ga povuču dok taj postotak u Danskoj, Italiji i Grčkoj iznosi 33 %.
Kako su Ujedinjeni Narodi otkrili da postoje ozbiljni problemi kod educiranja maloljetnih azilanata pokrenut je programa pomoći njihovom školovanju. U skladu s tim programom “nevladina” organizacija Hrvatski pravni centar koju financiraju Ujedinjeni Narodi, Europska unija i Republika Hrvatska pokrenula je taj proces educiranja u Hrvatskoj. Školovanje azilanata se tako provodi u “specijalnim domovima” (citat) koji se nalaze u gradovima Rijeka i Ivanec. Taj program educiranja je financiran od strane vlade Republike Hrvatske.
Sve u svemu tako je završila prošla azilantska godina u Hrvatskoj. Tokom nje mi smo imali veliki porast zahtjeva za azilom što znači da postajemo atraktivniji azilantima, ali u usporedbi s stanjem u zapadnim državama taj broj je u stvarnim brojevima minoran. Za kraj ćemo još samo dodati da je prošle godine predano 740.000 zahtjeva za azilom u Europskoj uniji.