Kreativno računovodstvo
Tip računovodstva koje se u teoriji drži računovodstvenih pravila i zakona koji ga reguliraju se zove kreativno računovodstvo. Njegov cilj je u osnovi zavisno od želja vlasnika smanjivanje ili povećivanje vrijednosti kompanije, rezultata godišnjih poslovanja, prebacivanje profita gdje će manje biti oporezovan i slično.
Najčešće se javno ne govori o kreativnom računovodstvu jer to je nešto što svi koji znaju pokušavaju raditi. Ono se pojavljuje u javnosti samo kada su njime prekršeni zakoni što je dovelo do uhićenja i bankrota tvrtki.
Prvi europski veliki slučaj, skandal je bio talijanski Parmalat. Zahvaljujući kreativnom računovodstvu izgledalo je da ova kompanija 2003. leži na vrećama novca pa su svi bili iznenađeni kada je zatražila kredit. To rezultira otkrićem da je dug Parmalata 14 milijardi eura veći od onoga kojeg on prijavljuje u službenim računovodstvenim knjigama.
Puno bliži sadašnjosti je njemački Wirecard skandal koji izbija 2020. U osnovi ova financijska korporacija koja posluje po cijelom svijetu je lažirala svoje poslovne rezultate. Ona je u poslovne knjige upisivala profite u Aziji koji stvarno nisu postojali. Njemačka država se žestoko obračunavala s svim koji kritiziraju Wirecard, ali pod višegodišnjim optužba ona kapitulira što 2020. dovodi do korporacijskog bankrota.
Sljedeći moderni javno poznati slučaj koji navodimo je iz lawfare protiv predsjednika Donalda Trumpa. U cilju sprečavanja da ponovno bude izabran za predsjednika protiv njega je dignuto bezbroj tužbi. Jedna od njih se ticala kreativnog računovodstva.
U osnovi on je optužen i 2024. osuđen jer je na inovativni računovodstveni način povećao vrijednost svoje korporacije. Ta sudska presuda govori da je Donald Trump stotine milijuna dolara siromašniji nego kako se predstavlja !? Zbog toga je trebao platiti kaznu veću od 500 milijuna dolara. Viši sud je ukinuo visinu kazne, ali i presudio 2025. da je kreativnim računovodstvom Trump povećao vrijednost svoje korporacije.
Danas govorimo o ovoj tematici zbog izvještaja iz Njemačke da je ova država lažirala podatke o pomoći Ukrajini. Njemačka voli govoriti da je u 4 i pol godine Ukrajinu pomogla s 100 milijardi eura što ispadne neistina.
Službeno Berlin je pomogao Kijevu s 43.3 milijarde eura civilne pomoći dok je realna cifra je 80% manja. Izvještaj konkretno govori da je 35.9 milijardi tog novca potrošeno u Njemačkoj pri čemu čak 27.45 milijardi završava kod ukrajinskih izbjeglica u Njemačkoj.
Taj podatak predstavlja klasični zakoniti, možda nemoralni primjer kreativnog računovodstva. Novac je otišao za ukrajinske državljane pa se može reći da je sve OK. Istovremeno to nije OK jer novac koji se troši na sirijske, afganistanske,… azilante Njemačka ne računa kao pomoć tim državama. Jednostavno govoreći Njemačka laže po pitanju te pomoći, ali to radi u zakonito graničnim uvjetima. Iz računovodstvene perspektive operacija je briljantno izvedena.
Ako koga zanimaju točni podaci o njemačkoj pomoći Ukrajini samo ćemo još navesti da od tih 100 milijardi njih minimalno 50 nije vezano s Ukrajinom. Osim ovih 27.45 milijardi potrošenih na ukrajinske izbjeglica u Njemačkoj postoji još 22 milijarde eura obećanja za budućnost i druge „sitnice”…
Mediji kreativno računovodstvo spominju prije svega spominje kada su otkrivena kršenja zakona. Stoga za kraj moramo naglasiti da se u 99% slučajeva ono koristi na legalni način. Najpoznatiji primjer toga je seljenje „sjedišta” u porezne oaze kako bi se zakonito izbjeglo plaćanje poreza. Postoji i bezbroj drugih legalnih načina kreativnog računovodstva, ali tu ćemo stati.