Europski otpad
Dok Hrvatsku potresa afera s otpadom u Europskoj uniji po njegovom pitanju stupa na snagu novi zakon. Po njemu europski otpad će se moći slati izvan Europske unije samo u OECD države i one koje imaju europski blagoslov.
Po novom europskom zakonu od 21.11.2026. će biti zabranjen izvoz plastičnog otpada,a od 21.05.2027 ostalog neopasnog otpada. Zabrana se tiče samo neOECD država koje nisu zatražile i dobile dopuštenje EU za uvoz europskog otpada.
Sigurno ćete sada postaviti pitanje zašto bi itko dobrovoljno uvozio otpad ? Ekologisti će vam reći da to nije otpad nego zahvaljujući reciklaži sirovina za nove proizvode. Domaći cinici će vam s druge strane reći da odvoz otpada košta 800 eura po toni, da se na tome može stvoriti bogatstvo.
Iz jednog ili drugog navedenog razloga čak 32 države su zatražile da im se dopusti uvoz europskog smeća. Među njima se između većih država nalaze Indija i Egipat koji su drugi i treći najveći uvoznici europskog otpadnog metala. Kako je Europska unija odbila njihov zahtjev za nastavak tog uvoza od 21.05.2027. pojaviti će se europska minikriza po pitanju ovog otpada.
Kako se Hrvatska, Slovenija i Mađarska nalaze u Europskoj uniji uvoz njemačkog, talijanskog i sličnog otpada u njih je automatski dopušten. S druge strane on nije dopušten kod drugih naših susjeda i bliskih država koje nisu u Europskoj uniji.
Pošto Albaniju potresa politička kriza oko Trumpovog resorta ona nije podnijela zahtjev za uvoz otpada. Sve druge nama bliske države su ga podnijele jer u tome vide poslovnu priliku.
Bosanskohercegovačka vlada je konkretno zatražila dopuštenje za uvoz papirnatog, gumenog metalnog, tekstilnog otpada i otpadnog goriva. Europska komisija je odobrila taj zahtjev po svim stavkama osim uvoza metalnog otpada.
Crnogorska vlada je s druge strane zatražila dopuštenje za uvoz otpadnih guma i metalnog otpada. Europska komisija je u odgovoru odobrila oba crnogorska zahtjeva !?
Vlada Sjeverne Makedonije je za razliku od ranije navedeni zatražila uvoz organskog otpada i otpadne hrane. Potom je još zatražila uvoz klasičnijeg staklenog, papirnatog i željeznog otpada. Europska komisije je odobrila sve sjevernomakedonske zahtjeve.
Srpska vlada se za razliku od Makedonije odlučila za klasiku. Time želimo reći da je zatražila dopuštenje za uvoz: papirnatog, metalnog i gumenog otpada. Europska komisija je podržala sva tri zahtjeva Republike Srbije.
Siguran sam da će netko u Hrvatskoj sada pitati što se nas tiče kakav otpad uvoze navedene države ? U određenom smislu to pitanje može držati vodu za Albaniju i Makedoniju, ali ne i za ostale.
Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Srbija su susjedne države koje mogu uvezeni otpad obrađivati ili odlagati uz granicu. Složiti ćete se da bi to tada postao i problem Hrvatske ? Ujedno hrvatske kompanije koje se bave otpadom su dobile bliska odredišta za njega
Ovaj portal ili preciznije blog ipak zastupa i jedno drugačije stajalište. Mi zastupamo stajalište da bi EU koja propovjeda reciklažu trebala reciklirati, a ne izvozit otpad. Drugo moje stajalište je da imam nisko mišljenje o vladama koje uvoze tuđi otpad i da građani imaju pravo o tome odlučiti.
Europski dokument u kojemu su zahtjevi navedenih država za uvoz otpada možete vidjeti na ovom linku.