Rastući javni dug

  Razvijene države svakog sata, dana, godine postaje sve zaduženije. Kao što je to prije par mjeseci The Economist malo pretjerano govorio rastući javni dug rezultira da su bogate države dana najzaduženije u posljednjih 200 godina.

  Gledajući iz domaće perspektive najbolja vijest glasi da Hrvatska ne spada u „problematične države”. Njen proračunski manjak bi u 2026. trebao iznositi 2.9% bruto domaćeg proizvoda. Istovremeno nam je javni dug manji od 60% bruto domaćeg proizvoda pa smo potpuno u skladu s smjernicama Europske unije.

  Kada usporedimo našu financijsku situaciju s ostalima mi izgledamo jednostavno briljantno. Time želimo reći da je javni dug Europske unije u ljeto 2025. iznosio 81.8%, u jesen 82.1, a vjerojatno je sada već 82.5. S druge strane javni dug Hrvatske je niži od 60% bruto domaćeg proizvoda.

  Svjetsko stanje javnog duga samo po sebi nije zabrinjavajuće, ali jesu daljnje tendencije njegovog rasta. Gdje god da se okrenemo među razvijenim državama i svjetskim silama nalazimo iz godine u godinu rast javnog duga. Uzmimo kao primjer nama gospodarski i političku važnu Njemačku. Ova nekada štedljiva država će se ove godine zadužiti za čak 98 milijardi eura !?

  Prevedeno u postotke to znači da bi proračunski manjak Njemačke u 2026. trebao iznositi 4.75% BDPa. Cilj financijski plana Merzelove vlade je da to do 2028. bude konstanti godišnji proračunski manjak.

  Situacija u Francuskoj je puno, puno gora. Vladavina predsjednika Macrona je kao što smo ranije govorili najpoznatija po bankrotiranju Francuske. U doba njegovog stupanja na dužnost Francuska ima stanje pod kontrolom koju gubi poreznom reformom. Tom reformom ona smanjuje poreze korporacijama i najbogatijim i kopa financijsku rupu bez kraja.

  Proračunski manjak odmah nakon porezne reforme skače na 3%, a potom odlazi do oko 6% 2024. Potom se 2025. navodno smanjuje na 5.4%, a ove će on navodno iznositi 5%. Kako javni dug Francuske iznosi 115.5% bruto domaćeg proizvoda situacija je prilično jasna.

  O Velikoj Britaniji koja se isto nalazi u Europi ćemo samo reći da joj javni dug iznosi oko 100% bruto domaćeg proizvoda i raste. Namjesto da pričamo o njoj mi ćemo preći na drugu stranu bare u SAD.

  Idemo u Sjedinjene američke države čiji javni dug iznosi 124% bruto domaćeg proizvoda. Proračunski manjak je 2025. iznosi čak 6% BDPa,a najčudnije zvuči da to i nije tako loše. To govorimo jer je on u doba Bidena bio još nešto veći, pa ovo predstavlja vjerovali ili ne fiskalni napredak.

  Za kraj idemo u Japan koji ima svoj set problema. U osnovi japansko upravljanje dugom se temeljilo na ideji da se država praktički beskamatno zadužuje kod središnje banke. Time želimo reći da je kamatna stopa na javni dug iznosila 0.33% godišnje sve do kraja 2025. To se sada radikalno promjenilo krajem siječnja 2026. kamata na javni dug iznosi 2.25%. Riječ je o promjeni politika koja preti da će Japan morat trošiti 35% – 40% proračuna za otplatu kamata na javni dug. To je neodrživo !?

  To je današnja situacija,a dodatnu problematičnost imamo ako se okrenemo malo unatrag. Prije velike financijske krize 2007. javni dug SADa iznosi 63% BDPa, a danas kao što smo rekli je 124%. Francuski javni dug koji sada iznosi 115.5% BDP-a je 2007. iznosio samo 65.5% (slika),a od Europske unije je tada bio samo 52.7%,a danas je on 82.5%.

  Ukratko jedino što stvarno posljednjih 18 godina raste u zapadnim razvijenim državama je javni dug. Govorimo o dugu koji ranije ili kasnije puknuti, mora postati neodrživ.

  Svi znamo što se tada u mora dogoditi !?