Doba ljubavi
Ako vjerujete znanosti onda ujedno vjerujete da je i doba prije civilizacija bilo doba ljubavi u kojemu se nisu vodili ratovi nego samo ljubav. To je bila dogma koje su se arheolozi i povjesničari morali pridržavati.
Sada pokojni arheolog Lawrence H. Kelley je svojom knjigom „War before civilization: Myth of the Peaceful Savage” iz 1996. (slika) dobro načeo tu znanstvenu dogmu koja i dalje živi u Europi. U uvodu knjige on je ujedno opisao odnos te dogme i znanosti tijekom svoje „mladosti” kada je morao paziti što govori i piše. Njegove riječi o ovoj tematici su:
„Tijekom istraživanja moj belgijski kolega otkriva da je neolitičko mjesto Darion (5000 pr.Kr.) bilo utvrđeno s 3 metra visokim zidom. To je ukazivalo da se tamo ratovalo pa sam zaključio da su i druga tamošnja mjesta bila utvrđena. U skladu s tim sam dva puta zatražio financiranje arheoloških istraživanja utvrda iz tog doba na području Belgije. Oba puta mi je zahtjev bio odbijen s obrazloženjem da se tada nisu gradile niti utvrde niti utvrđeni gradovi. Kada sam podnio sljedeći zahtjev nisam spominjao utvrde i odmah je bio odobreno financiranje arheoloških iskapanja”.
Lawrence Kelley je imao probleme s tadašnjom znanstvenom dogmom tijekom 70tih godina XX stoljeća. On ju je na kraju porazio pa u arheologiji danas postoji doba prije i poslije njegove istraživanja i knjige. Riječ je bila o rušenju dogme kakvu je danas gotovo nemoguće zamisliti.
To je nemoguće zamisliti jer je u zapadnom sustavu XXI stoljeća stvoren cijeli sustav koji terorizira znanstvenike. Tipični akademik danas radi na osnovi petogodišnjeg ugovora koji se obnavlja. Zbog toga on živi u strahu da će biti uhvaćen kršeći pravila. Akademici su danas ranjivi na najmanju optužbu tako da imamo izgrađen cijeli sustav koji terorizira njegov rad.
Bez obzira na to što Kelley uspješno dokazuje da prethistorijsko doba nije bilo doba mira i ljubavi, Europa je nastavila po svome. Tako dolazimo do 2017. kada su znanstvenici šokirani otkrićem da se 1250 godina prije Krista u Njemačkoj vodila velika bitka. Riječ je bila o bitci tijekom koje su se pored ostalog koristile strele s brončanim vrhovima.
Njemački arheolog Detlef Jantzen nam tako 2017. govori: „do prije kratkog vremena zamišljali smo brončano doba kao mirno razdoblje, kao zlatno doba… …fascinira nas da ta slika mirnog brončanog doba nije istinita…”
Jantzen to govori zbog otkrića mjesta velike bitke vođene na rijeci Tollense pored ušća u Baltičko more. To područje zaboravljene bitke se otkrilo tek 2007 godine nakon čega su 10 godina vođena istraživanja i rasprave. Arheolozi su tijekom to istraživanja otkrili grobove nekoliko stotina poginulih ratnika koji potiču iz raznih područja Europe.
To je na kraju razbilo i u Europi umjetno stvorenu znanstvenu dogmu da je brončano doba bilo doba mira. Kao i mnoge druge dogme ona je u stvarnosti bila neodrživa jer je rušila sve povjesne dokaze.
Čak i prije razvoje genetike poznate su bile faze europske povijesti. Bilo je poznato da su pretpovjesni poljoprivrednici iz Azije potiskivali prve stanovnike Europe samo da bi potom bili uništeni od protoEuropljana s područja Ukrajine i Rusije.
To se znalo, ali se dogmom odlučilo stvoriti izmišljeno pretpovjesno doba mira. Potrebna su bila desetljeća da se sruši ta dogma, a oni koji su je podržavali su do mirovine sjedili u svojim foteljama.
Naša poanta ovog konkretnog primjera ispadne da znanstvene dogme ne predstavljaju znanost. One predstavljaju fiks ideje njenih tvoraca.