Povijest procesora

  Danas realno gledajući postoje samo tri proizvođača PC procesora. U skladu s tim i Fb reakcijama na tekst o Intelu red je napisati kratku povijest procesora.

  Našu povijest procesora započinjemo s 1974 godinom kada Intel počinje proizvoditi 8080 procesor,a Motorola 6800. Riječ je bila o 8 bitnim procesorima čija visoka cijena ograničava njihovu prodaju. Bez obzira na to iz ovih prvih procesora će tijekom osamdesetih godina nastati 16 bitni procesori koje koriste Dos i Windowsi (Intel) i Apple kompjuteri (do 1995).

  Za razliku od tih procesora kraj sedamdesetih i početak osamdesetih pripada procesorima MOS 6502 i Zilog Z80 iz 1975/76 godine. Riječ je bila o jeftinim 8 bitnim procesorima koji će naći upotrebu u popularnim kompjuterima 80tih godina.

  Zbog svoje niske cijene prvi procesor koji biva prodan u milijun primjeraka je MOS 6502. To se dogodilo najkasnije 1979 godina kada konzola Atari VCS biva prodana u tih milijun primjeraka. Serija procesora koja se temelji na MOS 6502 i Zilog Z80 će potom izgubiti tržišnu utakmicu protiv Intela i Motorole zbog pogrešnih korporacijskih odluka.

  Osamdesete godine dvadesetog stoljeća postaju borba 16 bitnih procesora Intel 8086 i Motorola 68000. Prvi će se nalaziti u PC kompjuterima, a drugi u Amiga, Atari i Macintosh-ima. Kompanije su htjele standard pa je pobjednik ove borbe ispao Intel zahvaljujući klonovima originalnog IBM PC kompjutera.

  Osim standarda tadašnje kompanije su htjele i sigurnost,a nju nisu nalazili u samo jednom proizvođači. U skladu s tim one su prisilile Intel da copyright prepusti i drugim proizvođačima. To je dovelo do tržišne situacije u kojoj Intel izlazi s novom generacijom procesora (80286, 80386, 80486) dok su ostali proizvođači usavršavali staru generaciju.

  Drastični primjer tog razdoblja je 80286 procesor čija je maksimalna brzina kod Intela bila 12.5 Mhz dok je kod konkurencije ona iznosila 25 MHz. Pojava potom 80386 procesora postaje i vrijeme kada se Intel smatra dovoljno moćnim da samo on proizvodi procesore za DOS i Windows kompjutere. Zbog toga od proizvodnje procesora odustaju Harris, Siemens, Fujitsu…

  To je rezultiralo time da generacije ovih procesora tijekom 90tih proizvode samo Intel, AMD i Cyrix. Ove druge dvije kompanije su se na tržištu borile protiv praktički monopola Intela što je rezultiralo navodnom tržišnom utakmicom.

  AMD se tijekom devedesetih godina dvadesetog stoljeća spasio od uništenja korištenjem teško zarađenog novca za kupovine. Kako AMD nije uspio stvoriti svoju verziju Intelovog Pentium procesora on 1995 godine kupuje Nexgen i na njegovom dizajnu stvora K6 procesor. Slično se ponovilo kasnije kada AMD 1999 godine koristi DEC Alpha za stvaranje Athlon procesora koji predstavlja njegov odgovor na Pentium III.

  Istovremeno Cyrix koji kao i AMD dizajnirao vlastite procesore se nije uspio snaći pa propada. Njega će zajedno s novim proizvođačem procesora Centaur Technology (Winchip) kupiti Via Tech dok će istovremeno Transmeta propasti. To preuzimanje je bilo nevažno početkom 21 stoljeća, ali je sada dobilo na važnosti jer predstavlja osnovu kineskog procesora.

  Zahvaljujući ranije navedenim preuzimanjima AMD početkom stoljeća ima konkurentni proizvod što je dovelo do natjecanja s Intelom za najbrži procesor. Pobjedu u tom natjecanju ostvaruje AMD koji 2000 godine pušta u prodaju prvi procesor brzine 1 Ghz (slika). Par godina kasnije Intel će uzvratiti udarac puštanjem u prodaju procesora na 3 GHz i tu je ova bitka završila.

Završetak ove bitke je doveo do praktički bankrota AMD-a koji nije mogao pratiti Intel. Kako bi se spasio on prodaje sve svoje proizvodne pogone i postaje korporacija koja samo dizajnira procesore.

  Praktički istovremeno s tim događajem Intel, AMD i Via Tech udaraju u dizajnersko-tehnološki zid. Zavisno od dizajna svaka kompanija je u došla u fazu tehnološkog zastoja kada gledamo brzinu procesora. Ti tehnološki problemi su se prikrivali dizajniranjem prvih 64bitnih procesora kao i onih s više jezgri pa javnost s njima nije bila upoznata. Intel je bio udario u tehnološki zid na brzini od 3.8 GHz, AMD na 2.8 GHz, a Via Tech na 2 GHz

  Tu situaciju najbolje vidimo kada uzmemo u obzir da su nam trebale samo dvije godine da brzine procesore skoče s 1 na 3 Ghz,a potom čak njih 10 da se dođe do 5 GHz. Prvi procesor brzine 5 GHz je financijski očajni AMD pustio u prodaju 2013 godine čime smo više manje došli u sadašnjost.