Zhaoxin

Strateški plan Kine je do 2025 godine razbiti dominaciju zapada u visokoj tehnologiji što je kao što svi znamo izazvalo bijes prije svega SAD-a koji želi zaštit svoju tehnološku dominaciju. Ova tehnološka borba se službeno vodi još od 2015 godine kada je Kina izašla s planom Made in China 2025.

Jedan od najzanimljivih sektora gdje se vodi ova borba su procesori što predstavlja posebnu zanimljivost pošto je Intel zaglavio na tehnološkom limitu svoje tehnologije. Jedan od najvećih nada Kine po ovom pitanju predstavlja korporacija Zhaoxin koja nastaje spajanjem znanja VIA technologies s Taiwan-a i grada Šangaja 2013 godine.

Prije približno 20 godina VIA technologies je nakratko bila postala svjetski poznata zahvaljujućim svojim chipsetima za Intel i AMD procesore. U to vrijeme zahvaljujući tako zarađenom novcu ona je preuzela Centaur Technology stekavši tako prava za proizvodnju vlastitih procesora za laptope i desktop kompjutere. 2010 godine procesore za ove kompjutere nisu dizajnirali i proizvodili samo Intel i AMD za koje svi znaju nego i malena siromašna VIA korporacija koja je tražila partnere.

Kako VIA nije našla partnere na zapadu našla ih je na istoku što dovodi do stvaranja Zhaoxin Intel i Windows kompaktibilnih procesora na koje „Kina” ima sva patentna prava. Prvi originalni ili preciznije poboljšani VIA procesori izlaze 2015 godine. Te procesore nitko nije smatrao prijetnjom jer su po svojoj snazi bili drastično slabiji od Intel i AMD procesora i teško ih je bilo naći, ali stanje se od tada do danas počelo mijenjati.

Realno gledajući usporediti snagu kineskih Zhaoxin procesora s onima od Intela ili AMD danas nije moguće tako da šefovi ove dvije korporacije neće izgubiti san zbog pojave konkurenta. Danas ih nije moguće uspoređivati, ali ako gledamo osnovu s koje su oni startali 2014 godine trebamo biti svjesni budućnosti. Procesorski dizajn koji služi kao osnova za Zhaoxin je ako gledamo benchmark bio 2014 čak 12 godina zastario pošto je njegov benchmark iznosio 254, a onaj od Pentium 4 na 3 GHZ iz 2003 godine je bio 249. Danas kineski procesor zaostaje za AMD procesorom iz 2016 godine što znači da je prednost s 12 godina smanjena samo na 4-5 godina.

Bez obzira na trenutačnu slabost ovog procesora njegova budućnost je osigurana pošto su sve kineske državne agencije dužne do kraja 2022 preći na domaća tehnološka rješenja. Kućni korisnici u Kini će i tokom sljedećih godina koristiti Intel i AMD procesore, ali tvrtke i državni organi ne.

Kako cilj Kine nije samo vlastita proizvodnja procesora za kompjutere nego su sastavni dio svake tehnološke infrastrukture i procesori za servere ona sada već neko vrijeme proizvodi i njih. Trenutačno Kinezi tvrde da se njihov procesor za servere s 64 jezgre tvrtke Phytium može natjecati s onima iz AMD-a, ali u to nitko ne vjeruje zbog manje kvalitetnog proizvodnog procesa. Kako se Kinezi nadaju sljedeće godine izaći s procesorom za servere imena Tengyun S6000 CPU koji će imati 128 jezgri i puno kvalitetniji proizvodni proces očekuje se da će on biti u stanju doseći kvalitetu sličnih procesora od Intela i AMD-a.