Zlatno doba paleontologije

  Zahvaljujući zagrijavanju planete i otapanju leda nastalo je zlatno doba paleontologije. Do njega dolazi zahvaljujući otkrićima nekadašnjeg živog svijeta koja se događaju prije svega u Rusiji, a potom Kanadi i SAD (Aljaska).

  Sisavci, a to znači i preci ljudi osvajaju svijet u doba kenozoika koji započinje nestankom dinosaura prije 65 milijuna godina. Razdoblje kenozoika se klimatski dijeli u normalnu i ledenu fazu koja sada traje već desecima milijuna godina. Tijekom te takozvane ledene faze postojala su toplija i hladnija razdoblja s tim da ovo drugo započinju prije 115 000 godina. Vrhunac tog zadnjeg ledenog doba je bio oko 18 000 godina prije Krista dok ono završava oko 10 000 g.pr.Kr.

  To je bilo doba kada na području Europe i Azije već žive tisućama godina žive Homo Sapiens, Homo Neandertalci i Homo Denisovci. Prije završetka velikog ledenog doba Neandertalci i Denisovci će biti istrebljeni, a isto će se dogoditi s bezbroj životinjskih vrsti.

  Zahvaljujući neupitnom zagrijavanju planete koje se ne može racionalno osporiti danas u nekada zaleđenim područjima otkrivamo sve više pretpovjesnih životinja. Riječ je o dobro sačuvanim, nekada i mumificiranim leševima životinja što izaziva veliku zainteresiranost znanstvenika.

  Najpoznatiji primjer tih otkrivenih zamrznutih životinja je neupitno mamut kojega se već odavno pokušava klonirati, oživjeti. Do sada je bila riječ o neuspješnim projektima koji se bez obzira na to nastavljaju. Kao primjer tih pokušaja ćemo navesti marketinšku objavu tvrtke Colossal Biosciences koja ih 2024. pokušava uskrsnuti.

  Mamute spominjemo jer je 2024. puštena u javnost objava o otkriću potpuno sačuvanog mamuta u Sibiru. Govorimo o životinji čiji DNK je potpuno sačuvan što bi trebalo omogućiti kloniranje. Normalno to otkriće oduševljava znanstvenike bez obzira što do njega dolazi u Rusiji.

  Četri godine ranije je isto u Sibiru otkrivena zaleđena mumija sabljozube mačke. Riječ je bila o potpuno mumificiranoj sabljozubljoj mački s krznom, kožom i svim ostalim dijelovima. Zahvaljujući tom otkriću znanstvenici više nisu trebali pogađati kako je ova životinja izgledala pošto su je imali pred sobom.

  Praktički u isto vrijeme je otkriven i zamrznuti pripadnik ptica pjevica, ševa. Riječ je bila o ptici koja je krepala i smrznula se prije 46 000 godina samo da bi ju 2018. našli u sibirskom ledu. Znanstvena analiza potom 2020. otkriva da je ova ptica predak vrsta ševa koje žive u Sibiru i Mongoliji.

 Dok su znači paleontolozi 2020. bili oduševljeni otkrićem i analizom ptice godinu dana ranije u centru pažnje je bio vuk. Tada je on bio u centru pažnje jer su iz zaleđenog trupa vuka od prije 14 300 godina uspjeli izvući potpuni RNK. Da li je to u pravom smislu te riječi bio vuk ili neki od prvih pripitomljenih pasa oni nisu znali reći, ali gotovo sve drugo jesu.

  Prije nešto više od 10 godina je isto tako u Sibiru otkriven zamrznuti primjerak izumrlog stepskog bizona. Riječ je o životinji koja je krepala približno 7 300 godina prije Krista i kojeg je led sačuvao s svim unutrašnjim organima.

  Ta otkrića zajedno s puno drugih koje nismo spomenuli ukazuju zašto paleontologija danas živi svoje zlatno doba. Kombinacija otkrića tih zamrznutih mumija pretpovjesnih životinja zajedno s modernim poznavanjem DNK i RNK prikazuje životinjski svijet u doba prvih ljudi.